Razlika između inačica stranice »Sahat-kula«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sahat-kula'''-->[[ | <!--'''Sahat-kula'''-->[[Datoteka:Muar Clock Tower.jpg|thumb|Sahat-kula]] | ||
'''Sahat-kula''' (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: [[sat]] + kule < arap. qulla: [[kula]]),<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54009 Hrvatska enciklopedija] ''sahat-kula'', LZMK; Zagreb (pristupljeno 13. studenoga 2017.)</ref> '''sat-kula'''<ref>[[Ivan Franjo Jukić]], pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, ''Zemljopis i poviestnica Bosne'', Zagreb, 1851., pretisak, Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990., str. 41.</ref> ('''sat kula''', '''sahat-kula''')''',''' arhaični izraz za [[toranj sa satom]], koji se rabi na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> | '''Sahat-kula''' (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: [[sat]] + kule < arap. qulla: [[kula]]),<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54009 Hrvatska enciklopedija] ''sahat-kula'', LZMK; Zagreb (pristupljeno 13. studenoga 2017.)</ref> '''sat-kula'''<ref>[[Ivan Franjo Jukić]], pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, ''Zemljopis i poviestnica Bosne'', Zagreb, 1851., pretisak, Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990., str. 41.</ref> ('''sat kula''', '''sahat-kula''')''',''' arhaični izraz za [[toranj sa satom]], koji se rabi na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> | ||
Trenutačna izmjena od 03:37, 8. svibnja 2022.
Sahat-kula (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: sat + kule < arap. qulla: kula),[1] sat-kula[2] (sat kula, sahat-kula), arhaični izraz za toranj sa satom, koji se rabi na području Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem Osmanskoga Carstva. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.[1]
Pojam se koristi u osmanskom graditeljstvu. Kamene su i četverokutne. Nastale su pod utjecajem sličnih građevina i romaničkih zvonika u srednjoeuropskim, talijanskim i hrvatskim obalnim gradovima.[1]
Naime, sahat-kule su građene isključivo u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, posebice u Bosni i Hercegovini, gdje je takva gradnja bila islamskom inačicom zapadnoeuropskomu zvoniku. Sahat-kule su građene uglavnom s velikim satom (obično na sva četiri pročelja) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme.
Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. stoljeća, prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine.[1] Sahat-kule su najčešće građene u središnjim zonama grada, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakufa, mada ih ima i na drugim mjestima. Primjerice, sahat-kula u Maglaju je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili pak one Tešnju, Gradačcu ili Počitelju.
Značajke
Sahat-kule su visoke građevine četverokutne osnove, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat s napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.
Sahat-kule u Bosni i Hercegovini
 |
Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme osmanske uprave, a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su građene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadrvane i zanatske radionice. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekt u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U razdoblju osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:
- Banjolučka sahat-kula – Banja Luka (prva sahat kula u Bosni i Hercegovini, srušena 1993. godine)
- Donjovakufska sahat-kula – Donji Vakuf
- Fočanska sahat-kula – Foča
- Gračanička sahat-kula – Gračanica
- Gradačačka sahat-kula – Gradačac
- Gornjovakufska sahat-kula – Gornji Vakuf
- Jajačka sahat-kula – Jajce
- Livanjska sahat-kula – Livno
- Maglajska sahat-kula – Maglaj
- Mostarska sahat-kula – Mostar
- Nevesinjska sahat-kula – Nevesinje
- Počiteljska sahat-kula – Počitelj
- Prozorska sahat-kula – Prozor
- Prusačka sahat-kula – Prusac
- Sarajevska sahat-kula – Sarajevo
- Stolačka sahat-kula – Stolac
- Tešanjska sahat-kula – Tešanj
- Travnička sahat-kula na Musali – Travnik
- Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji – Travnik
- Trebinjska sahat-kula – Trebinje
- Vratnička sahat-kula – Vratnik (Sarajevo), (sagrađena 1874. godine od drveta te srušena radi nestabilnosti i opasnosti od rušenja)
Sahat-kule u drugim balkanskim zemljama
- Beogradska sahat-kula - Beograd
- Husein-pašina sahat-kula - Pljevlja
- Skopljanska sahat-kula - Skoplje
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija sahat-kula, LZMK; Zagreb (pristupljeno 13. studenoga 2017.)
- ↑ Ivan Franjo Jukić, pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851., pretisak, Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990., str. 41.