More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Binanderski jezici''', skupina [[transnovogvinejski jezici|transnovogvinejskih]] jezika koji se govore na području [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. Sastoj ise od dvije uže podskupine, binandere sa 12 jezika i [[Guhu-Samane]], sa jednim i istoimenim jezikom [guhu-samane jezik|ghs] (12.800; 2000 popis). | |||
U prave binanderske jezike pripadaju [[Aeka jezik|aeka]] [aez]; [[Baruga jezik|baruga]] [bjz]; [[Binandere jezik|binandere]] [bhg]; [[Doghoro jezik|doghoro]] [dgx]; [[Ewage-Notu jezik|ewage-notu]] [nou]; [[Gaina jezik|gaina]] [gcn]; [[Hunjara-Kaina Ke jezik|hunjara-kaina ke]] [hkk]; [[Korafe-Yegha jezik|korafe-yegha]] [kpr]; [[Orokaiva jezik|orokaiva]] [okv]; [[Suena jezik|suena]] [sue]; [[Yekora jezik|yekora]] [ykr]; i [[Zia jezik|zia]] [zia]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2246-16 Ethnologue (16th)]</ref> | U prave binanderske jezike pripadaju [[Aeka jezik|aeka]] [aez]; [[Baruga jezik|baruga]] [bjz]; [[Binandere jezik|binandere]] [bhg]; [[Doghoro jezik|doghoro]] [dgx]; [[Ewage-Notu jezik|ewage-notu]] [nou]; [[Gaina jezik|gaina]] [gcn]; [[Hunjara-Kaina Ke jezik|hunjara-kaina ke]] [hkk]; [[Korafe-Yegha jezik|korafe-yegha]] [kpr]; [[Orokaiva jezik|orokaiva]] [okv]; [[Suena jezik|suena]] [sue]; [[Yekora jezik|yekora]] [ykr]; i [[Zia jezik|zia]] [zia]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2246-16 Ethnologue (16th)]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 10:23
Binanderski jezici, skupina transnovogvinejskih jezika koji se govore na području Papue Nove Gvineje. Sastoj ise od dvije uže podskupine, binandere sa 12 jezika i Guhu-Samane, sa jednim i istoimenim jezikom [guhu-samane jezik|ghs] (12.800; 2000 popis).
U prave binanderske jezike pripadaju aeka [aez]; baruga [bjz]; binandere [bhg]; doghoro [dgx]; ewage-notu [nou]; gaina [gcn]; hunjara-kaina ke [hkk]; korafe-yegha [kpr]; orokaiva [okv]; suena [sue]; yekora [ykr]; i zia [zia][1]
Najveći broj govornika ima jezik orokaiva (2000 popis), a slijede ga ewage-notu 12,900 (1988 SIL), hunjara-kaina ke 8,770 (2000 popis) i binandere po koje m skupina dobiva ime 7.000 (2007 SIL).