More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Lastovska buna''' je ime za događaje između [[1602.]] i [[1606.]] kada je [[elita]] otoka [[Lastovo|Lastova]] pokušala promijeniti vlast [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] onom Mletačke. Centralizacija i snižavanje povlastica autonomne općine pod Dubrovnikom preraslo je u nezadovoljstvo, [[Pobuna|pobunu]], i konačno, u poziv imućnijih Lastovaca Mlečanima koji su preuzeli vlast na otoku 1603. godine. Diplomatskom akcijom Dubrovčana na madridskom i bečkom dvoru, kod pape, u Istanbulu i Veneciji, Mlečani su se povukli s otoka 1606. godine. | |||
[[Kraljevina Španjolska|Španjolska]] se umiješala u bunu. Pobunjeni Lastovljani su se odmah stavili pod mletačku zaštitu. Dubrovčanima je na to njihov dobri saveznik i zaštitnik Španjolska ponudila pomoć od 55 galija i sedam tisuća vojnika. Španjolska nije morala intervenirati, budući da je otok vraćen na zahtjev vrhovnog gospodara Dubrovnika Turske.<ref name=budakHiH>Neven Budak: [https://www.matica.hr/kolo/288/Habsburzi%20i%20Hrvati/ ''Habsburzi i Hrvati'']. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.</ref> | |||
== Bibliografija == | == Bibliografija == | ||
*Vrandečić, Josip; Bertoša, Miroslav. ''Hrvatska povijest u ranom novom vijeku, sv. 3, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku'', Zagreb: Lekyam international; Barbat, 2007. | *Vrandečić, Josip; Bertoša, Miroslav. ''Hrvatska povijest u ranom novom vijeku, sv. 3, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku'', Zagreb: Lekyam international; Barbat, 2007. | ||
== Izvori == | |||
{{izvori}} | |||
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]] | [[Kategorija:Dubrovačka Republika]] | ||
[[Kategorija:Lastovo]] | [[Kategorija:Lastovo]] | ||
[[Kategorija:Bune]] | [[Kategorija:Bune]] | ||
Posljednja izmjena od 25. studeni 2025. u 01:48
Lastovska buna je ime za događaje između 1602. i 1606. kada je elita otoka Lastova pokušala promijeniti vlast Dubrovačke Republike onom Mletačke. Centralizacija i snižavanje povlastica autonomne općine pod Dubrovnikom preraslo je u nezadovoljstvo, pobunu, i konačno, u poziv imućnijih Lastovaca Mlečanima koji su preuzeli vlast na otoku 1603. godine. Diplomatskom akcijom Dubrovčana na madridskom i bečkom dvoru, kod pape, u Istanbulu i Veneciji, Mlečani su se povukli s otoka 1606. godine.
Španjolska se umiješala u bunu. Pobunjeni Lastovljani su se odmah stavili pod mletačku zaštitu. Dubrovčanima je na to njihov dobri saveznik i zaštitnik Španjolska ponudila pomoć od 55 galija i sedam tisuća vojnika. Španjolska nije morala intervenirati, budući da je otok vraćen na zahtjev vrhovnog gospodara Dubrovnika Turske.[1]
Bibliografija
- Vrandečić, Josip; Bertoša, Miroslav. Hrvatska povijest u ranom novom vijeku, sv. 3, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb: Lekyam international; Barbat, 2007.
Izvori
- ↑ Neven Budak: Habsburzi i Hrvati. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.