More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Šatrovački govor''', tajni [[govor]] pojedinih skupina ljudi koji se u većim [[grad]]skim centrima koristio kod različitih skupina ljudi okupljanih po različitim osnovama, a sa intencijom da ima karakter izdvojenosti. Isprva se na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] ([[Srbija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]) javlja kod mlađe dobne populacije, a prihvatile su ga i različite [[kriminal]]ne skupine kao šifrirani govor koji poznat tek određenom kriminalnom miljeu. | |||
Rasprostranjenost šatrovačkog u regijama primjene hrvatskog i srpskog jezičnog prostora je neravnomjerna. Najviše se koristi u većim urbanim centrima – [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] – zatim u manjim gradovima [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Istra|Istri]]. Široko je rasprostranjen i u svakodnevnoj upotrebi u neformalnom govoru, pogotovu među mladim ljudima, ali i među onima koji žele "ostati mladi". Ime "šatrovački" dolazi od [[Romski jezik|romskog]] "šatra", što je dakle u početku označavalo romske riječi koje su ušle u [[hrvatski jezik|hrvatski]] i u [[srpski jezik|srpski]] jezik. | Rasprostranjenost šatrovačkog u regijama primjene hrvatskog i srpskog jezičnog prostora je neravnomjerna. Najviše se koristi u većim urbanim centrima – [[Zagreb]]u, [[Beograd]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] – zatim u manjim gradovima [[Srbija|Srbije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Istra|Istri]]. Široko je rasprostranjen i u svakodnevnoj upotrebi u neformalnom govoru, pogotovu među mladim ljudima, ali i među onima koji žele "ostati mladi". Ime "šatrovački" dolazi od [[Romski jezik|romskog]] "šatra", što je dakle u početku označavalo romske riječi koje su ušle u [[hrvatski jezik|hrvatski]] i u [[srpski jezik|srpski]] jezik. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 09:01
Šatrovački govor, tajni govor pojedinih skupina ljudi koji se u većim gradskim centrima koristio kod različitih skupina ljudi okupljanih po različitim osnovama, a sa intencijom da ima karakter izdvojenosti. Isprva se na području bivše Jugoslavije (Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Makedonija) javlja kod mlađe dobne populacije, a prihvatile su ga i različite kriminalne skupine kao šifrirani govor koji poznat tek određenom kriminalnom miljeu.
Rasprostranjenost šatrovačkog u regijama primjene hrvatskog i srpskog jezičnog prostora je neravnomjerna. Najviše se koristi u većim urbanim centrima – Zagrebu, Beogradu i Sarajevu – zatim u manjim gradovima Srbije i Bosne i Hercegovine, Slavoniji i Istri. Široko je rasprostranjen i u svakodnevnoj upotrebi u neformalnom govoru, pogotovu među mladim ljudima, ali i među onima koji žele "ostati mladi". Ime "šatrovački" dolazi od romskog "šatra", što je dakle u početku označavalo romske riječi koje su ušle u hrvatski i u srpski jezik.
Nove riječi u šatrovačkom se stvaraju permutiranja slogova. Na primjer, riječ pivo postaje vopi. Nova riječ ima isto značenje kao i originalna. Neke riječi se češće koriste u šatrovačkoj verziji od drugih, ali ne postoji pravilo.
Šatrovački govor se veoma koristi u zatvorskim zajednicama gdje je potrebno razmjenjivati informacije koje se teško mogu razumjeti od strane formalnog zatvorskog sustava. U tom slučaju obično se dodaje još jedan slog između permutiranih slogova koji otežavaju prepoznavanje konkretne riječi - poruke.
Slične jezične igre postoje i u verlanu (francuski) i vesranu (argentinski španjolski).
Vidi
Literatura
- Tomislav Sabljak, Rječnik šatrovačkog govora, 1981, Globus (Zagreb).
- Željka Fink, Šatrovački govor u hrvatskoj jučer i danas, u Wiener slawistischer Almanach 1978. - S. 79-90.