Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Avarski jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Avarski jezik'''-->'''Avarski jezik''' (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=ava ava]), najvažniji jezik [[avarsko-andijski jezici|avarsko-andijske]] skupine kojim govore etnički [[Avarci]] iz zapadnog [[Dagestan]]a, te manjim dijelom (44.000) u [[Azerbajdžan]]u u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u [[Kazahstan]]u i [[Turska|Turskoj]].
'''Avarski jezik''' (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=ava ava]), najvažniji jezik [[avarsko-andijski jezici|avarsko-andijske]] skupine kojim govore etnički [[Avarci]] iz zapadnog [[Dagestan]]a, te manjim dijelom (44.000) u [[Azerbajdžan]]u u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u [[Kazahstan]]u i [[Turska|Turskoj]].


Najveći broj govornika živi u [[Rusija|Rusiji]], i to 744.000 (census 2002. godine). Piše se na [[ćirilica|ćirilici]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=ava Ethnologue (16th)]</ref> a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine.
Najveći broj govornika živi u [[Rusija|Rusiji]], i to 744.000 (census 2002. godine). Piše se na [[ćirilica|ćirilici]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=ava Ethnologue (16th)]</ref> a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine.

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 11:19

Avarski jezik (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: ava), najvažniji jezik avarsko-andijske skupine kojim govore etnički Avarci iz zapadnog Dagestana, te manjim dijelom (44.000) u Azerbajdžanu u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u Kazahstanu i Turskoj.

Najveći broj govornika živi u Rusiji, i to 744.000 (census 2002. godine). Piše se na ćirilici[1] a literalni je jezik i za neke manje kavkaske etničke skupine.

Dijalekti: sjevernoavarski (bolmats, salatav, andijski avarski, unkratl, khunzakh), jugozapadni avarski (batlukh, hid kaxib, hid keleb), jugoistočni avarski (andalal, andalal untib, andalal shulanin), antsukh (ancux), qarakh (karakh, bacadin), qusur i zaqatal (char). Po ranijim izvorima navode se salatav, kunzakh (xunzax, sjevernoavarski), keleb, bacadin, untib, shulanin, kaxib, hid, andalal-gxdatl, karax (karakh), batlux, ancux (antsukh) i zakataly (char)[2].

Glasovi

49: ph "th kh b "d g 99 p' "t' k' "tsh tSh "ts: tS: "ts' tS' "ts': tS': kx: qX: kx': qX': "tlF: "tlF': f X H h x: X: "s S "s: S: "z Z "hlF "hlF: m "n "rr "l j w i "e a "o u[3]

Literatura

  • Charachidze, G. 1981. Grammaire de la langue Avar (langue du Caucase Nord-Est). Document de Linguistique Quantitative, no. 38. Saint-Sulpice Favieres: editions Jean-Favard.
  • Zhirkov, L.I. 1936. Avarsko-Russkij Slovar' (s kratkim grammaticheskim ocherkom Avarskogo jazyka), Moscow.

Izvori

Vanjske poveznice