Razlika između inačica stranice »Neven Budak«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bmz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Neven Budak'''-->'''Neven Budak''' ([[Zagreb]], [[3. svibnja]] [[1957.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je povjesničar i sveučilišni profesor.
Neven Budak''' ([[Zagreb]], [[3. svibnja]] [[1957.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je povjesničar i sveučilišni profesor.


== Životopis ==
== Životopis ==

Trenutačna izmjena od 08:36, 20. ožujka 2022.

Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.

Životopis

Neven Budak rodio se u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Sin je književnika Pere Budaka.[1][2] Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine.[3] Četiri mjeseca radio je kao gimnazijski profesor, a zatim se zapošljava na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1980. gdje radi i danas. Doktorirao je 1991. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Od 2001. do 2004. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta.[4] Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Predsjednik 12. Vlade Zoran Milanović imenovao ga je 16. siječnja 2012. godine posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj je poziciji bio zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije[5]

Član je Središnjeg savjeta Socijaldemokratske partije Hrvatske.[6]

Bibliografija

Nepotpun popis:

Knjige

Autorske knjige:

  • Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku, Koprivnica: Dr. Feletar, (1994).
  • Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada, (1994).
  • Karlo Veliki, Karolinzi i Hrvati, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, (2001).
  • Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb: Leykam International, (2007).

Uredničke knjige:

  • Leksikon hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (s Kristinom Milković), Zagreb: FF Press, (2004).

Udžbenici:

Kontroverze

Prije pada komunizma i demokratskih promjena obavljao je funkciju sekretara Saveza komunista Hrvatske na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[7][8] Pripadao je skupini unutar Zagrebačkog sveučilišta koja je negodovala kada je za rektora sveučilišta bio odabran Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom-bogoslovnom fakultetu, smatravši da se odabirom osobe sa KBF-a za rektora sveučilište stavlja pod utjecaj Katoličke crkve i gubi svoju autonomnost.[9][10]

Izvori

Vanjske poveznice