Butrint: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Butrint'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Butrint
|ime mjesta = Butrint
|slika = Butrint, Albania.jpg
|slika = Butrint, Albania.jpg
Redak 5: Redak 5:
|vrst baštine = Kulturno dobro
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii
|mjerilo = iii
|ugroženost = 1997.-2005.
|ugroženost = 1997. 2005.
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/570
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/570
|država = {{ZD+X/A|ALB}}  
|država = {{ZD+X/A|ALB}}  
Redak 16: Redak 16:
}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small>
}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small>
}}
}}
'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/570 |title=Butrint |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.  
'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/570 |title=Butrint |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.  


==Povijest==
==Povijest==

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 01:39

Butrint
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Butrint
Albanija


Lokacija Butrinta u Albaniji
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje) prošireno 1999. i 2007.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: 1997. — 2005.
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/570 UNESCO

Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine[1]. Nalazi se blizu grada Saranda, na manje od 10 kilometara od otoka Krfa i povezan je sa Sredozemnim morem kanalom Vivari koji vodi od jezera Butrinti do Jonskog mora. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na UNESCOvoj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.

Povijest

Butrint je naseljen još u prapovijesti, a bio je i grčka kolonija, rimski grad i sjedište biskupije. Vrhunac je doživio u 4. st. pr. Kr. kada je imao oko 10.000 stanovnika. Iz tog vremena očuvane su kiklopske zidine (6 m), akropola, Asklepijevo kazalište i hram, te oko stotinu natpisa na starogrčkom.

Nakon što je proživio godine prosperiteta u Bizantskom carstvu, kratko vrijeme su ga okupirali Mlečani (1386.). Napušten je u kasnom srednjem vijeku kada se u njemu stvorila močvara koja je polako okupirala grad i prijetila bolestima.

Ponovno su ga otkrili talijanski arheolozi I. Ugolini, P. Marconi i D. Mustili, koji su pokrenuli sustavna iskapanja od 1928. do 1941. godine koja su dovršili albanski arheolozi nakon Drugog svjetskog rata. Pokazalo se da su mulj i močvarna vegetacija zaštitile brojne vrijedne spomenike. Današnja arheološka lokacija je prepuna ostataka koji predstavljaju svaki od razdoblja u kojima se grad razvijao.

Izvori

  1. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  • N. Ceka, Butrint: A guide to the city and its monuments, Migjeni Books, Tirana, 2005.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Butrint.