Razlika između inačica stranice »Abazinski jezik«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--(.*?)--> +)) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Abazinski jezik''' (''abazinski'' абаза бызшва, abaza bəzš˚a; abaza; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=abq abq]), [[abhasko-abazinski jezici|abhasko-abazinski]] jezik, šire [[sjeverozapadni kavkaski jezici|zapadnokavkaske]] skupine, [[sjevernokavkaski jezici|sjevernokavkaska]] porodica, kojim govori oko 34.800 ljudi u [[Karačajevo-Čekrezija]], [[Rusija]] (popis iz 1989.), i oko 10.000 u [[Turska|Turskoj]] (1995.).<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=abq Ethnologue (16th)]</ref> | |||
Abazinski ima 63 [[suglasnik]]a. Između [[1932.]] i [[1938.]] pisao se [[latinica|latinicom]], a od 1938. [[ćirilica|ćirilicom]]. U Turskoj se još rabi latinicom<ref>[http://www.omniglot.com/writing/abaza.htm Abaza]</ref>. | Abazinski ima 63 [[suglasnik]]a. Između [[1932.]] i [[1938.]] pisao se [[latinica|latinicom]], a od 1938. [[ćirilica|ćirilicom]]. U Turskoj se još rabi latinicom<ref>[http://www.omniglot.com/writing/abaza.htm Abaza]</ref>. | ||
Trenutačna izmjena od 04:04, 3. siječnja 2022.
Abazinski jezik (abazinski абаза бызшва, abaza bəzš˚a; abaza; ISO 639-3: abq), abhasko-abazinski jezik, šire zapadnokavkaske skupine, sjevernokavkaska porodica, kojim govori oko 34.800 ljudi u Karačajevo-Čekrezija, Rusija (popis iz 1989.), i oko 10.000 u Turskoj (1995.).[1]
Abazinski ima 63 suglasnika. Između 1932. i 1938. pisao se latinicom, a od 1938. ćirilicom. U Turskoj se još rabi latinicom[2].
Postoji više dijalekata
- a) tapantski dijalekt (tапантский, bashogsky ili басхогский диалект), jezik tapantskih ili Tapanta Abazina, odnosno sjeverni abazinski na sjeverozapadu Karačajevo-čerkezije i u blizini Ksilovodska (Ксиловодска) u Stavropoljskom kraju. Tapantski Abazini u ovaj su kraj vjerojatno došli iz Abhazije između 13 i 15 stoljeća.
- b) Drugi je kubino-elburganski ili kубино-Эльбурганский говор;
- c) ašharski (ашхарский, шкараотский, шкарауа) kojim govore Škaraua (Шкарауа) Abazini, oni što su poduprli šamilov ustanak sredinom 19. stoljeća, što je dovelo do cijepanja Abazina.
- d) kuvinski govor (kuvinski; кувинский говор, zovu ga хъвыжв) razlikuju se novokuvinsky i starokuvinsky.
- e) apsujski govor (апсуйский говор; apsua, апсуа)
- f) sadzski ili južnoabazinski (садзский, южноабазинский) je nestao, od Abhaza je nazivan asadzua (асадзуа), kod Adigejaca abadze (абадзе), Ubihi džihi (джихи), Gruzi džiki (джики), i Rusi džikety (джикеты) ili džigety (джигеты).
- g) primorski abazinski приморский (obalni, прибрежный) абазинский, na obali Crnog mora do 1860-ih godina.
- h) medovejevski ili gornji južnoabazinski (медовеевский, горно-южноабазинский) † nekada (do 1860-ih) na rijekama Macesta [Мацеста] и Psou [Псоу].
- i) ostali govori su: Čua (говор чуа); govor čuži (говор чужи) govor čužguča (говор чужгуча); govor ahčipsou ili ahčipsyu (говор ахчипсоу, ахчипсу); govor aibga ili ajboga (говор аибга, айбога)[3]