Ljudevit II., hrvatsko-ugarski kralj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
mNema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 5 međuinačica 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ludovik II.'''-->{{Monarh
{{Infookvir monarh
| ime                  = Ludovik II.
| ime                  = Ljudevit II.  
| titula              = kralj Ugarske, Hrvatske i Češke
| titula              = kralj Ugarske, Hrvatske i Češke
| slika                = [[Datoteka:Louis2.jpg|200px|Ludovik II. Jagelović]]
| slika                = [[Datoteka:Louis2.jpg|200px|Ludovik II. Jagelović]]
Redak 36: Redak 36:
}}
}}


'''Ludovik II. Jagelović''' ([[mađarski|mađ.]] ''II. Lajos'') ([[Budim]], [[1. srpnja]] [[1506.]] – [[Mohač]], [[29. kolovoza]] [[1526.]]), [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] te [[češka|češki]] kralj od [[1516.]] do [[1526.]] godine, iz dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Bio je posljednji vladar samostalnog [[Ugarska|Ugarskog kraljevstva]], nakon čega je [[kruna sv. Stjepana|hrvatsko-ugarska kruna]] prešla u ruke dinastije [[Habsburg]].
'''Ljudevit II. Jagelović''' (Ludovik II. Jagelović) (mađ. ''II. Lajos'', lit. ''Liudvikas II.'', slk. ''Ľudovít II.'', slo. ''Ludvik II.'') ([[Budim]], [[1. srpnja]] [[1506.]] – [[Mohač]], [[29. kolovoza]] [[1526.]]), [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] te [[češka|češki]] kralj od [[1516.]] do [[1526.]] godine, iz dinastije [[Jagelovići|Jagelovića]]. Bio je posljednji vladar samostalnog [[Ugarska|Ugarskog kraljevstva]], nakon čega je [[kruna sv. Stjepana|hrvatsko-ugarska kruna]] prešla u ruke dinastije [[Habsburg]]a.


Krunidbom u Stolnom Biogradu postaje Hrvatsko-ugarskim kraljem 4. lipnja 1508. kad još nije navršio ni dvije godine. a za češkog kralja ni punu godinu kasnije (11. ožujka 1509.). Njegov otac Vladislav, koji je od Matije Korvina naslijedio moćno kraljevstvo, za odgajatelje mu je predodredio svog nećaka, brandenburškog markgrofa Jurja i strogog zapovjednika budimske tvrđave Ivana Bornemisu. Osoba koja je odgojitelje trebala nadgledati bio je kardinal Tomo Bakač, nakon smrti bivšeg kralja Matije Korvina vjerojatno najmoćnija osoba u kraljevstvu.
Krunidbom u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]] postaje hrvatsko-ugarskim kraljem 4. lipnja [[1508.]] kad još nije navršio ni dvije godine. a za češkog kralja ni punu godinu kasnije (11. ožujka 1509.). Njegov otac Vladislav, koji je od Matije Korvina naslijedio moćno kraljevstvo, za odgajatelje mu je predodredio svog nećaka, brandenburškog markgrofa Jurja i strogog zapovjednika budimske tvrđave [[Ivan Bornemisza|Ivana Bornemiszu]]. Osoba koja je odgojitelje trebala nadgledati bio je kardinal [[Toma Bakač|Tomo Bakač]], nakon smrti bivšeg kralja Matije Korvina vjerojatno najmoćnija osoba u kraljevstvu.


Na prijestolje je došao kao desetogodišnjak, nakon smrti svoga oca, kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]]. Nakon pada [[Beograd]]a [[1521.]] pod tursku vlast, jugoistočne granice Ugarske ostale su nezaštićene. Kako bi ojačao svoj položaj nasuprot [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] Ludovik II. se 1522. oženio Marijom Austrijskom iz loze Habsburgovaca (unuka cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]]), nadajući se da će tako pridobiti pomoć habsburške Austrije. S druge strane, Turci su to protumačili kao opasnost za svoje interese na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] te su nastojali raskinuti taj savez. Njegova sestra Ana udala se za austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]   
Na prijestolje je došao kao desetogodišnjak, nakon smrti svoga oca, kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]]. Nakon pada [[Beograd]]a [[1521.]] pod tursku vlast, jugoistočne granice Ugarske ostale su nezaštićene. Kako bi ojačao svoj položaj nasuprot [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] Ludovik II. se 1522. oženio Marijom Austrijskom iz loze Habsburgovaca (unuka cara [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]]), nadajući se da će tako pridobiti pomoć habsburške Austrije. S druge strane, Turci su to protumačili kao opasnost za svoje interese na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] te su nastojali raskinuti taj savez. Njegova sestra Ana udala se za austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]   

Posljednja izmjena od 25. siječanj 2026. u 02:12

Ljudevit II.
Ludovik II. Jagelović
kralj Ugarske, Hrvatske i Češke
Vladavina 1516. – 1526.
Krunidba Stolni Biograd, 4. lipnja 1508.
Prag, 11. svibnja 1509.
Prethodnik Vladislav II.
Nasljednik Ferdinand I.
Suprug Marija Habsburška
Djeca
Ivan Wass (izvanbračni sin)
Dinastija Jagelovići
Otac Vladislav II.
Majka Ana od Foixa
Rođenje 1. srpnja 1506.
Smrt 29. kolovoza 1526.

Ljudevit II. Jagelović (Ludovik II. Jagelović) (mađ. II. Lajos, lit. Liudvikas II., slk. Ľudovít II., slo. Ludvik II.) (Budim, 1. srpnja 1506. – Mohač, 29. kolovoza 1526.), ugarsko-hrvatski te češki kralj od 1516. do 1526. godine, iz dinastije Jagelovića. Bio je posljednji vladar samostalnog Ugarskog kraljevstva, nakon čega je hrvatsko-ugarska kruna prešla u ruke dinastije Habsburga.

Krunidbom u Stolnom Biogradu postaje hrvatsko-ugarskim kraljem 4. lipnja 1508. kad još nije navršio ni dvije godine. a za češkog kralja ni punu godinu kasnije (11. ožujka 1509.). Njegov otac Vladislav, koji je od Matije Korvina naslijedio moćno kraljevstvo, za odgajatelje mu je predodredio svog nećaka, brandenburškog markgrofa Jurja i strogog zapovjednika budimske tvrđave Ivana Bornemiszu. Osoba koja je odgojitelje trebala nadgledati bio je kardinal Tomo Bakač, nakon smrti bivšeg kralja Matije Korvina vjerojatno najmoćnija osoba u kraljevstvu.

Na prijestolje je došao kao desetogodišnjak, nakon smrti svoga oca, kralja Vladislava II. Jagelovića. Nakon pada Beograda 1521. pod tursku vlast, jugoistočne granice Ugarske ostale su nezaštićene. Kako bi ojačao svoj položaj nasuprot Osmanlija Ludovik II. se 1522. oženio Marijom Austrijskom iz loze Habsburgovaca (unuka cara Maksimilijana I.), nadajući se da će tako pridobiti pomoć habsburške Austrije. S druge strane, Turci su to protumačili kao opasnost za svoje interese na Balkanu te su nastojali raskinuti taj savez. Njegova sestra Ana udala se za austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I.

Poginuo je u bitki na Mohačkom polju tako što se ugušio u potoku zbog teškog oklopa i pada s konja. Kako nije ostavio potomke, izbila je borba za prijestolje između Ferdinanda I. te Ivana Zapolje.

Ludovikov osobni kapelan bio je Juraj Srijemac, koji je poslije postao tajnikom Ivanu Zapolji.[1]

Izvori

  1. ↑ Hrvatski leksikon, natuknica Srijemac, Juraj; Naklada leksikon doo, Zagreb, 1996.

Vanjske poveznice


Prethodnik: Hrvatsko-ugarski kralj (1516. – 1526.) Nasljednik:
Vladislav II. (1490. – 1516.) Ferdinand I. (1526. – 1564.)


Prethodnik: Češki kralj (1516. – 1526.) Nasljednik:
Vladislav II. (1490. – 1516.) Ferdinand I. (1526. – 1564.)


Datoteka:P history.svg Nedovršeni članak Ljudevit II., hrvatsko-ugarski kralj koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ljudevit_II.,_hrvatsko-ugarski_kralj&oldid=642311"