Lada Žigo: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Lada Žigo Španić''' ([[Zagreb]], [[književnost u 1970.|1970.]]), [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[književnica]] (romanopisac i kratkopričašica), [[esejistica]], [[književna kritika|književna kritičarka]] i voditeljica [[književna tribina|književnih tribina]].<ref name=mh2015>Fanika Pojer: [https://www.maticahrvatskasisak.hr/galerija/31 ''9. Kvirinovi poetski susreti'']. Matica hrvatska Sisak. [https://archive.is/aXZEP Arhivirano] 31. srpnja 2025. [https://web.archive.org/web/20240622025720/https://www.maticahrvatskasisak.hr/galerija/31 Arhivirano] 22. lipnja 2024. Pristupljeno 31. srpnja 2025.</ref> Piše [[roman]]e. | |||
U | == Životopis == | ||
Rodila se je 1970. godine. U rodnom je gradu studirala na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i filozofiju. U Zagrebu živi i radi kao samostalna književnica, a prije toga je dugo godina bila novinarkom (kulturni prilozi) te u književnim časopisima (Vijenac, Kolo, Republika, Europski glasnik, Most, Književna republika...). Gostovala je na radijskim emisijama i na HRT-u. Priče i romane joj je prenio Hrvatski radio. Česta je gošća po inozemstvu na sajmovima knjiga i sveučilištima kao uvažena dobitnica književne nagrade EU. | |||
Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Društva hrvatskih književnika, u kojem dugo godina vodi književne tribine. | |||
Sudionica [[Kvirinovi poetski susreti|Kvirinovih poetskih susreta]].<ref name=mh2015/> | |||
== Djela == | == Djela == | ||
Književni opus joj čine prozna djela, odnosno romani i kratke priče. | |||
* Ljudi i novinari | |||
* Babetine | |||
* Rulet | |||
* Iscjelitelj | |||
* Noć ruskog ruleta | |||
* Živote, samo teci | |||
* Punom parom u Europsku uniju | |||
U ''Ljudima i novinarima'' temom joj je [[novinarski senzacionalizam]]. U ''Babetinama'' se bavi [[radikalni feminizam|radikalnim feminizmom]] (Babetine). U romanu ''Iscjelitelju'' tematizira pojavu modernih [[vrač]]eva ([[alternativna medicina|alternativaca]], [[duhovni iscjelitelj|duhovnih iscjelitelja]]) u malim mjestima u [[Zagora|Zagori]], čija pojava izaziva niz događaja. Rabi posebit dijalekt, često rabeći starinske gramatičke oblike kao što su [[aorist]] i [[imperfekt]]. U djelu oslikava seljake a nasuprot njima, gradsku "inteligenciju" kojoj je jedina vrijednost profit. Roman ''Rulet'' joj je objavljen na slovenskom, makedonskom, španjolskom, talijanskom i albanskom. U njemu se bavi poslijeratnom Hrvatskom. U ''Noći ruskog ruleta'' tema je drama očajnika koji se nisu snašli u kapitalizmu. Djelo ''Živote, samo teci'' bavi se depresijom. | |||
Uz njih je napisala brojne eseje i književne kritike. | |||
== Nagrade i priznanja == | |||
I u kategoriji romana i kratkih priča bila je u najužim izborima za nekoliko važnih hrvatskih nagrada za prozu. | |||
* 2012.: Nagrada EU za književnost, za roman ''Rulet''. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
*Lidija Eterović: Tribina DHK - Raskrinkavanje društvenih anomalija, [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 22 | *Lidija Eterović: Tribina DHK - Raskrinkavanje društvenih anomalija, [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 22 | ||
*Davor Šalat: [https://biakova.com/author/biakova/page/2/ ''Duboki zaron u svijet knjige'']. Biakova.com. Pristupljeno 30. rujna 2026. | |||
{{izvori}} | |||
{{GLAVNIRASPORED:Žigo, Lada}} | {{GLAVNIRASPORED:Žigo, Lada}} | ||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] | [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski kratkopričaši]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] | |||
Posljednja izmjena od 30. rujan 2026. u 21:59
Lada Žigo Španić (Zagreb, 1970.), hrvatska književnica (romanopisac i kratkopričašica), esejistica, književna kritičarka i voditeljica književnih tribina.[1] Piše romane.
Životopis
Rodila se je 1970. godine. U rodnom je gradu studirala na Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i filozofiju. U Zagrebu živi i radi kao samostalna književnica, a prije toga je dugo godina bila novinarkom (kulturni prilozi) te u književnim časopisima (Vijenac, Kolo, Republika, Europski glasnik, Most, Književna republika...). Gostovala je na radijskim emisijama i na HRT-u. Priče i romane joj je prenio Hrvatski radio. Česta je gošća po inozemstvu na sajmovima knjiga i sveučilištima kao uvažena dobitnica književne nagrade EU.
Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Društva hrvatskih književnika, u kojem dugo godina vodi književne tribine.
Sudionica Kvirinovih poetskih susreta.[1]
Djela
Književni opus joj čine prozna djela, odnosno romani i kratke priče.
- Ljudi i novinari
- Babetine
- Rulet
- Iscjelitelj
- Noć ruskog ruleta
- Živote, samo teci
- Punom parom u Europsku uniju
U Ljudima i novinarima temom joj je novinarski senzacionalizam. U Babetinama se bavi radikalnim feminizmom (Babetine). U romanu Iscjelitelju tematizira pojavu modernih vračeva (alternativaca, duhovnih iscjelitelja) u malim mjestima u Zagori, čija pojava izaziva niz događaja. Rabi posebit dijalekt, često rabeći starinske gramatičke oblike kao što su aorist i imperfekt. U djelu oslikava seljake a nasuprot njima, gradsku "inteligenciju" kojoj je jedina vrijednost profit. Roman Rulet joj je objavljen na slovenskom, makedonskom, španjolskom, talijanskom i albanskom. U njemu se bavi poslijeratnom Hrvatskom. U Noći ruskog ruleta tema je drama očajnika koji se nisu snašli u kapitalizmu. Djelo Živote, samo teci bavi se depresijom.
Uz njih je napisala brojne eseje i književne kritike.
Nagrade i priznanja
I u kategoriji romana i kratkih priča bila je u najužim izborima za nekoliko važnih hrvatskih nagrada za prozu.
- 2012.: Nagrada EU za književnost, za roman Rulet.
Izvori
- Lidija Eterović: Tribina DHK - Raskrinkavanje društvenih anomalija, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 22
- Davor Šalat: Duboki zaron u svijet knjige. Biakova.com. Pristupljeno 30. rujna 2026.
- ↑ 1,0 1,1 Fanika Pojer: 9. Kvirinovi poetski susreti. Matica hrvatska Sisak. Arhivirano 31. srpnja 2025. Arhivirano 22. lipnja 2024. Pristupljeno 31. srpnja 2025.