More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Grad (Dubrovnik)'''-->[[Datoteka:Grad Dubrovnik 5.10.2014.JPG|thumb|mini|250px|Dubrovačka povijesna jezgra]] | <!--'''Grad (Dubrovnik)'''-->[[Datoteka:Grad Dubrovnik 5.10.2014.JPG|thumb|mini|250px|Dubrovačka povijesna jezgra]] | ||
[[Datoteka:Stradun ZIMI.JPG|thumb|mini|Glavna dubrovačka ulica Stradun zimi]] | [[Datoteka:Stradun ZIMI.JPG|thumb|mini|Glavna dubrovačka ulica Stradun zimi]] | ||
'''Grad''' je jedan od [[gradski kotar|gradskih kotara]] grada [[Dubrovnik]]a. Središte gradskog kotara nalazi se u ulici ''Širokoj 41''. | '''Grad''' je jedan od [[gradski kotar|gradskih kotara]] grada [[Dubrovnik]]a. Središte gradskog kotara nalazi se u ulici ''Širokoj 41''. Grad graniči s gradskim kotarima [[Pile, Dubrovnik|Pile-Kono]] i [[Ploče-Iza Grada]]. Obuhvaća turistički najznamenitije područje, dubrovačku staru gradsku jezgru. Od davnina se u Dubrovčana uvriježilo pod pojmom ''Grad'' podrazumijevati samo staru gradsku jezgru. Kad Dubrovčanin kaže da ide u Grad, misli isključivo na prostor unutar zidina. Pod pojmom Grad podrazumijeva Dubrovnik. | ||
Unutar stare gradske jezgre osim stambenih kuća i prodajnih i ugostiteljskih objekata nalazi se mnoštvo crkava i samostana, [[Knežev dvor]] i [[Sponza]]. Unutar jezgre smješteni su svi dubrovački muzeji.<ref>[http://dumus.hr/hr/dubrovacki-muzeji/ dumus.hr]</ref> Tu je središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|županijske]], gradske i biskupijske uprave, [[kino]], [[kazalište]], narodna knjižnica<ref>[http://www.dkd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=4 www.dkd.hr]</ref>, [[Akvarij i Institut za more i priobalje]], jedna osnovna i jedna srednja škola ([[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića]]) te jedno dječje igralište podno kule [[Minčeta|Minčete]]. Tu su smještena dva kupališta, [[Porporela]] i [[plaža Buža|Buža]]. Američki portal TripAdvisor je [[2013.]] na temelju recenzija milijuna putnika sastavio je popis deset spomenika koje treba posjetiti prije smrti. Među njima su i dubrovačke zidine.<ref>[http://www.24sata.hr/putovanja/dubrovacke-zidine-meu-deset-spomenika-koje-treba-posjetiti-320989/foto?from=preview www.24sata.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910214616/http://www.24sata.hr/putovanja/dubrovacke-zidine-meu-deset-spomenika-koje-treba-posjetiti-320989/foto?from=preview |date=10. rujna 2014. }}, "Dubrovačke zidine među deset spomenika koje treba posjetiti", objavljeno i pristupljeno 28. rujna 2013.</ref> | Unutar stare gradske jezgre osim stambenih kuća i prodajnih i ugostiteljskih objekata nalazi se mnoštvo crkava i samostana, [[Knežev dvor]] i [[Sponza]]. Unutar jezgre smješteni su svi dubrovački muzeji.<ref>[http://dumus.hr/hr/dubrovacki-muzeji/ dumus.hr]</ref> Tu je središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|županijske]], gradske i biskupijske uprave, [[kino]], [[kazalište]], narodna knjižnica<ref>[http://www.dkd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=4 www.dkd.hr]</ref>, [[Akvarij i Institut za more i priobalje]], jedna osnovna i jedna srednja škola ([[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića]]) te jedno dječje igralište podno kule [[Minčeta|Minčete]]. Tu su smještena dva kupališta, [[Porporela]] i [[plaža Buža|Buža]]. Američki portal TripAdvisor je [[2013.]] na temelju recenzija milijuna putnika sastavio je popis deset spomenika koje treba posjetiti prije smrti. Među njima su i dubrovačke zidine.<ref>[http://www.24sata.hr/putovanja/dubrovacke-zidine-meu-deset-spomenika-koje-treba-posjetiti-320989/foto?from=preview www.24sata.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910214616/http://www.24sata.hr/putovanja/dubrovacke-zidine-meu-deset-spomenika-koje-treba-posjetiti-320989/foto?from=preview |date=10. rujna 2014. }}, "Dubrovačke zidine među deset spomenika koje treba posjetiti", objavljeno i pristupljeno 28. rujna 2013.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 10. siječanj 2026. u 22:59
Grad je jedan od gradskih kotara grada Dubrovnika. Središte gradskog kotara nalazi se u ulici Širokoj 41. Grad graniči s gradskim kotarima Pile-Kono i Ploče-Iza Grada. Obuhvaća turistički najznamenitije područje, dubrovačku staru gradsku jezgru. Od davnina se u Dubrovčana uvriježilo pod pojmom Grad podrazumijevati samo staru gradsku jezgru. Kad Dubrovčanin kaže da ide u Grad, misli isključivo na prostor unutar zidina. Pod pojmom Grad podrazumijeva Dubrovnik.
Unutar stare gradske jezgre osim stambenih kuća i prodajnih i ugostiteljskih objekata nalazi se mnoštvo crkava i samostana, Knežev dvor i Sponza. Unutar jezgre smješteni su svi dubrovački muzeji.[1] Tu je središte županijske, gradske i biskupijske uprave, kino, kazalište, narodna knjižnica[2], Akvarij i Institut za more i priobalje, jedna osnovna i jedna srednja škola (Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića) te jedno dječje igralište podno kule Minčete. Tu su smještena dva kupališta, Porporela i Buža. Američki portal TripAdvisor je 2013. na temelju recenzija milijuna putnika sastavio je popis deset spomenika koje treba posjetiti prije smrti. Među njima su i dubrovačke zidine.[3]
Stanovništvo
U 20. i 21. stoljeću broj stalnih stanovnika dubrovačke stare gradske jezgre uslijed razvoja turizma naglo opada. Pretpostavlja se da je trenutno riječ o 900-1 000 ljudi.[4] Stanovništvo iseljava u okolna mjesta iz više razloga. Zbog atraktivnosti lokacije stan se u staroj jezgri može prodati po vrtoglavim cijenama, a najčešći mogući kupci su stranci. Cijena kvadrata obnovljenog stana uz Stradun doseže i 7 000 eura.[5] Iznajmljivanje je također unosan posao. Godine 2001. u staroj gradskoj jezgri nuđeno je stotinjak ležajeva, a 2011. više od tisuću. Uvjeti življenja u staroj jezgri veoma su loši zbog navala turista, buke, gužve, zbijenosti, visokih cijena u prodavaonicama i loše uređenih stanova. Stanovi su obično u veoma lošem stanju zbog svoje starosti. Neki ne posjeduju ni sanitarni čvor, a građevinski radovi čiji je cilj preuređenje i osuvremenjivanje veoma su skupi i teško je dobiti sve dopusnice jer je stara jezgra svjetska kulturno-povijesna baština pod zaštitom UNESCO-a.[6] Iseljavanje stanovništva iz stare jezgre mnogi smatraju ozbiljnim problemom. Gradske vlasti pokušavaju privoliti ljude na ostanak osiguravajući im besplatne ulaznice u muzeje, kino, kazalište i brodiće za Lokrum.[7] Krajem 20. i početkom 21. stoljeća u povijesnoj se jezgri mjesečno gasilo jedno kućanstvo, a jedno se iseljavalo.[8] Prema nekim anketama iz 1981. udio starog stanovništva (starijeg od 59 godina) u gradu Dubrovniku bio je 14,2 %, a u staroj jezgri 25,5 %. Novijih podataka nema, ali taj broj je vjerojatno veći i pretpostavlja se da se uglavnom radi o samcima. U Osnovnoj školi Marina Getaldića djece iz Grada je oko 130. Prema podatcima iz 2006. u razdoblju od 1961.–2006. u gradu Dubrovniku broj stanovnika porastao je za 138 %, dok je u staroj jezgri smanjen za 77 %. Također, oko 55 % svih djelatnosti Dubrovnika smješteno je u povijesnoj jezgri, udio ugostiteljskih lokala je oko 63 %. Kako se navodi u tekstu o „stanju duša potkraj 2009.“ u listu katedralne župe „Naša Gospa“, popisom je ustanovljeno kako unutar zidina blagoslov kuća i obitelji prima 749 kućanstava, od toga 515 višečlanih i 234 samačka kućanstva. Sami u kući ili stanu žive 83 muškarca i 151 žena. U 749 kuća ili stanova u povijesnoj jezgri živi 1927 osoba. Prema broju članova kućanstava, pet je nenastanjeno, 227 (30 %) je samaca, 166 domova (22 %) s dva člana, 141 (19 %) s tri člana, 135 (18 %) s četiri, 52 (7 %) s pet, 18 (2 %) s šest, tri sa sedam i dva s osam članova kućanstva. Po anketi iz 1986. stanovnicima stare jezgre najveći su nedostaci redom: mali stan; buka, slaba izolacija od buke; starost i dotrajalost kuće, stana; vlažnost stana; nedostatak kupaonice; nedostatak svjetlosti; slab raspored prostorija, slaba mogućnost prilagodbe novim potrebama; stara kanalizacija, zagušljivost.[9] Broj registriranih stanovnika stare jezgre 1948. iznosio je 4 485, 1961. 5 872, a 2011. 2 128.
Izvori
- ↑ dumus.hr
- ↑ www.dkd.hr
- ↑ www.24sata.hr (Arhivirano 10. rujna 2014.), "Dubrovačke zidine među deset spomenika koje treba posjetiti", objavljeno i pristupljeno 28. rujna 2013.
- ↑ www.dubrovackidnevnik.hr, "„Gradska jezgra postaje ogoljeni spomenik kulture, bez igdje ikoga!“", objavljeno 28. veljače 2013., pristupljeno 28. rujna 2013.
- ↑ www.slobodnadalmacija.hr, "Stradun: 7000 eura za kvadrat stana", objavljeno 22. lipnja 2008., pristupljeno 28. rujna 2013.
- ↑ www.unidu.hr, "Anketa stanovništva stare povijesne jezgre Dubrovnika", objavljeno 5. svibnja 2011., pristupljeno 28. rujna 2013.
- ↑ www.hsls.hr, "Dubrovnik i Korčula: Život unutar zidina za 3 i pol kune po kvadratu"
- ↑ Đukić, Jerković, 2002.
- ↑ Kovačević, Rogić, 1986.
| |||||||