More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] nosili su naslov ''de Zerház'' iz čega je izvedeno njihovo obiteljsko ime. Prvi poznati predak obitelji bio je Nikola de genere Salomon, koji se spominje sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. U 15. stoljeću članovi obitelji su zabilježeni kao ''de Salamonwatha dictus de Zerház'', a potom kao ''de Ezterház''.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5754 Esterházy - Hrvatski biografski leksikon]</ref> Obiteljsko ime s pridjevkom ''de Gálantha'' prvi je koristio ''Benedikt'' u prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Benediktov sin Franjo (1532.–1604.) ostavio je trojicu sinova: Nikolu (1582–1645), Danijela (1580–1654) i Pavla (1581–1641), koji su utemeljili tri glavne linije obitelji Esterházy. Sva trojica braća, zajedno s četvrtim bratom Gabrijelom († 1618.), čija je loza izumrla [[1670.]] godine, dobili su naslov ''barunâ od Gálanthe'' od kralja [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matije II. Habsburga]] (1608.-1619.). | U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] nosili su naslov ''de Zerház'' iz čega je izvedeno njihovo obiteljsko ime. Prvi poznati predak obitelji bio je Nikola de genere Salomon, koji se spominje sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. U 15. stoljeću članovi obitelji su zabilježeni kao ''de Salamonwatha dictus de Zerház'', a potom kao ''de Ezterház''.<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5754 Esterházy - Hrvatski biografski leksikon]</ref> Obiteljsko ime s pridjevkom ''de Gálantha'' prvi je koristio ''Benedikt'' u prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Benediktov sin Franjo (1532.–1604.) ostavio je trojicu sinova: Nikolu (1582–1645), Danijela (1580–1654) i Pavla (1581–1641), koji su utemeljili tri glavne linije obitelji Esterházy. Sva trojica braća, zajedno s četvrtim bratom Gabrijelom († 1618.), čija je loza izumrla [[1670.]] godine, dobili su naslov ''barunâ od Gálanthe'' od kralja [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matije II. Habsburga]] (1608.-1619.). | ||
Nikola je obnašao dužnost [[palatin|ugarskog palatina]], a sudjelovao je i u javnom životu u Hrvatskoj. Njegov sin Pavao (1635 | [[Nikola Esterházy|Nikola]] je obnašao dužnost [[palatin|ugarskog palatina]], a sudjelovao je i u javnom životu u Hrvatskoj. Njegov sin [[Pavao Esterházy|Pavao]] (1635.–1712.) bio je također ugarski palatin, a dobio je i naslov [[knez]]a. Pavlov sin [[Nikola Antun Esterházy|Nikola Antun]] († 1695.) je bio svećenik i od [[1688.]] godine naslovni [[Kninska biskupija|kninski biskup]]. Pavlov nećak [[Josip Esterházy|Josip]] (1682.-1748.) bio je [[ban|hrvatski ban]] (1733.-1741.). Josipov nećak [[Franjo Esterházy|Franjo]] (1715.–1785.) bio je [[1783.]] godine imenovan hrvatskim banom.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18424 Esterházy - Hrvatska enciklopedija]</ref> | ||
Danijelova loza imala je posjed Csesznek i stekla je [[grof]]ovski naslov [[1683.]] godine. Iz te loze je [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] i [[Ostrogonska nadbiskupija|ostrogonski nadbiskup]] [[Emerik Esterházy]] († 1745.). | Danijelova loza imala je posjed Csesznek i stekla je [[grof]]ovski naslov [[1683.]] godine. Iz te loze je [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] i [[Ostrogonska nadbiskupija|ostrogonski nadbiskup]] [[Emerik Esterházy]] († 1745.). | ||
Posljednja izmjena od 20. studeni 2025. u 22:42
Esterházy, mađarska velikaška obitelj porijeklom iz plemena Salomon. U 17. stoljeću dobili su naslov barunâ od Gálanthe, prema svom dvoru i posjedu u Galanti u današnjoj Slovačkoj. Imali su posjede i na teritoriju Kraljevine Hrvatske te su sudjelovali u njenom javnom životu.[1]
U 15. stoljeću nosili su naslov de Zerház iz čega je izvedeno njihovo obiteljsko ime. Prvi poznati predak obitelji bio je Nikola de genere Salomon, koji se spominje sredinom 13. stoljeća. U 15. stoljeću članovi obitelji su zabilježeni kao de Salamonwatha dictus de Zerház, a potom kao de Ezterház.[2] Obiteljsko ime s pridjevkom de Gálantha prvi je koristio Benedikt u prvoj polovici 16. stoljeća. Benediktov sin Franjo (1532.–1604.) ostavio je trojicu sinova: Nikolu (1582–1645), Danijela (1580–1654) i Pavla (1581–1641), koji su utemeljili tri glavne linije obitelji Esterházy. Sva trojica braća, zajedno s četvrtim bratom Gabrijelom († 1618.), čija je loza izumrla 1670. godine, dobili su naslov barunâ od Gálanthe od kralja Matije II. Habsburga (1608.-1619.).
Nikola je obnašao dužnost ugarskog palatina, a sudjelovao je i u javnom životu u Hrvatskoj. Njegov sin Pavao (1635.–1712.) bio je također ugarski palatin, a dobio je i naslov kneza. Pavlov sin Nikola Antun († 1695.) je bio svećenik i od 1688. godine naslovni kninski biskup. Pavlov nećak Josip (1682.-1748.) bio je hrvatski ban (1733.-1741.). Josipov nećak Franjo (1715.–1785.) bio je 1783. godine imenovan hrvatskim banom.[3]
Danijelova loza imala je posjed Csesznek i stekla je grofovski naslov 1683. godine. Iz te loze je zagrebački biskup i ostrogonski nadbiskup Emerik Esterházy († 1745.).
Bilješke
Vanjske poveznice
Datoteka:P history.svg
Nedovršeni članak Esterházy koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
