Slavko Goldstein: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 00:31

Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.^[1]), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.^[2]

Životopis

Slavko Goldstein rođen je u Sarajevu 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz Tuzle, a djetinjstvo je proveo u Karlovcu, gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom Drugoga svjetskoga rata, ustaše su ubile njegova oca najvjerojatnije u Logoru Jadovno^[3], a on je, zajedno s majkom i bratom Danijelom, pobjegao i pridružio se partizanima.^[4] Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje Izraela i nekoliko je godina, s bratom, živio u kibucu. U Jugoslaviju vratio se tijekom 1950-ih, u Zagreb, gdje je studirao književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu^[2]. Ubrzo je postao novinar, radeći kao urednik Vjesnika i Erasmusa. Jedno vrijeme bio je i radijski urednik, kao i urednik izdavačke kuće Stvarnost. Bavio se i scenarističkim radom, pišući scenarije za filmove Signali nad gradom (1960.) i Akcija stadion (1977.; zajedno s Dušanom Vukotićem). Osnivač je izdavačkih kuća Liber i Novi liber.

Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, 20. svibnja 1989. godine osnovao je HSLS, hrvatsku političku stranku, te je do 1990. bio njezin predsjednik,^[5] kada ga je zamijenio Dražen Budiša. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom Ivom, povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju Zagrebačke sinagoge.^[6] Tijekom 1990-ih bio je otvoreni protivnik politike dra Franje Tuđmana. Godine 2012. podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje saborske komemoracije žrtava Križnog puta na Bleiburgu.^[7]

Stavovi

Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".^[8]

Djela

Okrug Karlovac 1941., Institut za historiju radničkog pokreta, Zagreb, 1965. (suautori Milan Bekić i Ivo Butković)
Reprinti i njihovo mjesto u izdavačkoj djelatnosti: referat na III Savjetovanju izdavača Jugoslavije u Portorožu 21.9.1974., Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1974.
Prijedlog 85: glas iz privrede, Scientia Yugoslavica, Zagreb, 1985.
Holokaust u Zagrebu, Novi Liber, Židovska općina Zagreb, Zagreb, 2001. (suautor Ivo Goldstein)
1941.: godina koja se vraća, Novi Liber, Zagreb, 2007.
Jasenovac i Bleiburg nisu isto, Novi Liber, Zagreb, 2011. (suautor Ivo Goldstein)
Tito, Profil knjiga, Zagreb, 2015. (suautor Ivo Goldstein)
Jasenovac: tragika, mitomanija, istina, Fraktura, Zaprešić, 2016. (suautor Ivo Goldstein)

Nagrade

Dobio je brojne nagrade, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.^[2]

2010.: Nagrada Kiklop, za životno djelo.^[2]

Izvori

↑ HINA (pristupljeno 13. rujna 2017.)
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 "Goldstein Slavko". Hrvatsko društvo pisaca. http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 Pristupljeno 2. travnja 2010.
↑ Deset mjeseci za život, dokumentarni film, 2012.
↑ Nedjeljom u 2, 1. travnja 2012.
↑ "Croatian Jews hope elections will end area’s isolation" (engl.). Jweekly.com. 2. siječnja 2000.. http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ Pristupljeno 2. travnja 2010.
↑ Pandža, Gordan (15. rujna 2006.). "Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine" (PDF). Vjesnik. http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF Pristupljeno 17. svibnja 2009.
↑ Otvoreno, 10. travnja 2012.
↑ (špa.) Ignacio Vidal-Folch, “Diga que soy yugoslavo”, elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.

[1] HINA (pristupljeno 13. rujna 2017.)

[hdp-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 "Goldstein Slavko". Hrvatsko društvo pisaca. http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 Pristupljeno 2. travnja 2010.

[3] Deset mjeseci za život, dokumentarni film, 2012.

[4] Nedjeljom u 2, 1. travnja 2012.

[5] "Croatian Jews hope elections will end area’s isolation" (engl.). Jweekly.com. 2. siječnja 2000.. http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ Pristupljeno 2. travnja 2010.

[6] Pandža, Gordan (15. rujna 2006.). "Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine" (PDF). Vjesnik. http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF Pristupljeno 17. svibnja 2009.

[7] Otvoreno, 10. travnja 2012.

[elpais-8] (špa.) Ignacio Vidal-Folch, “Diga que soy yugoslavo”, elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg|250px|mini|Slavko Goldstein]]
-'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{Citiranje web | url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 | title=Goldstein Slavko | first= | last= | work=Hrvatsko društvo pisaca | date= | language= | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>
+'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{citiranje weba| url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 | title=Goldstein Slavko | first= | last= | work=Hrvatsko društvo pisaca | date= | language= | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>
 == Životopis ==
 Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.
-Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{Citiranje web | url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ | title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation | first= | last= | work=Jweekly.com | date=2. siječnja 2000. | language= engleski | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{Citiranje web | url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF | title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine | first=Gordan | last=Pandža | work=[[Vjesnik]] | date=15. rujna 2006. | format=PDF | accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>
+Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{citiranje weba| url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ | title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation | first= | last= | work=Jweekly.com | date=2. siječnja 2000. | language= engleski | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{citiranje weba| url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF | title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine | first=Gordan | last=Pandža | work=[[Vjesnik]] | date=15. rujna 2006. | format=PDF | accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>
 == Stavovi ==
-* Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".<ref name="elpais">{{spa oznaka}} Ignacio Vidal-Folch, [http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html “Diga que soy yugoslavo”], elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.</ref>
+* Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".<ref name="elpais">{{špa oznaka}} Ignacio Vidal-Folch, [http://cultura.elpais.com/cultura/2014/08/13/babelia/1407946228_144228.html “Diga que soy yugoslavo”], elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.</ref>
 == Djela ==