More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
}} | }} | ||
'''Prokleta avlija''' je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog [[književnik]]a [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Pisanje Proklete avlije Andrić je započeo između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a dovršio ga i objavio [[1954.]] godine, smatra se piščevim remek-djelom.<ref>{{ | '''Prokleta avlija''' je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog [[književnik]]a [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Pisanje Proklete avlije Andrić je započeo između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a dovršio ga i objavio [[1954.]] godine, smatra se piščevim remek-djelom.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/prokleta-avlija/|title=Prokleta avlija|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Godine 1984. po romanu je snimljen film. | ||
== O djelu == | == O djelu == | ||
| Redak 42: | Redak 42: | ||
Mora se napomenuti i njegova politika, da ovdje nitko ne može završiti nevin, a ako i završi, ostaje, jer mu baš takvi nedostaju, budući da sve vrvi krivcima, sadrži u sebi kritiku vlasti kao aparata sile. Roman može biti i metafora konstantne borbe dobra i zla, svjetla i tame u svijetu. | Mora se napomenuti i njegova politika, da ovdje nitko ne može završiti nevin, a ako i završi, ostaje, jer mu baš takvi nedostaju, budući da sve vrvi krivcima, sadrži u sebi kritiku vlasti kao aparata sile. Roman može biti i metafora konstantne borbe dobra i zla, svjetla i tame u svijetu. | ||
Koliko god bili nevini, u sustavu koji pogoduje jednom nadmoćnom pojedincu, ljudi su bespomoćni i vjerojatno zbog te nevinosti i podložni za još veće nepravde, kao što je vidljivo u romanu u Ćamilovu slučaju, koji je neshvaćeni intelektualac i lažno optužen za politički eksces, a Ćamil zapravo cijelo vrijeme nastoji pobjeći od svakodnevice.<ref>{{ | Koliko god bili nevini, u sustavu koji pogoduje jednom nadmoćnom pojedincu, ljudi su bespomoćni i vjerojatno zbog te nevinosti i podložni za još veće nepravde, kao što je vidljivo u romanu u Ćamilovu slučaju, koji je neshvaćeni intelektualac i lažno optužen za politički eksces, a Ćamil zapravo cijelo vrijeme nastoji pobjeći od svakodnevice.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.lektire.hr/prokleta-avlija/|title=Prokleta avlija|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
== Citati == | == Citati == | ||
Posljednja izmjena od 13. rujan 2025. u 23:52
Prokleta avlija
| |
|---|---|
| Autor | Ivo Andrić |
| Jezik | srpskohrvatski jezik |
| Vrsta djela | roman |
| Rod (stil, žanr) |
novopovijesni roman |
| Datum (godina) izdanja |
1954. |
| Broj stranica | 199 |
| Pripovjedač | fra Rastislav, fra Petar, Haim, Ćamil |
| Vrijeme radnje | Osmansko Carstvo |
| Mjesto radnje | Bosna, Turska |
Prokleta avlija je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika Ive Andrića. Pisanje Proklete avlije Andrić je započeo između Prvog i Drugog svjetskog rata, a dovršio ga i objavio 1954. godine, smatra se piščevim remek-djelom.[1] Godine 1984. po romanu je snimljen film.
O djelu
Roman Prokleta avlija Ive Andrića nastajao je između Prvoga i Drugoga svjetskoga rata, a dovršen i objavljen tek 1954. Iako spada među manje opsežna autorova djela, ono nije manje značajno, duboko i tajnovito od ostalih romana. Ovaj roman proglašen je i Andrićevim remek-djelom, te pripada njegovoj kasnijoj stvaralačkoj fazi, u kojoj je okupiran temama poput bosanske prošlosti, a i ljudske izgubljenosti.
U romanu je prikazan sumoran, očajan ambijent u kojemu vlada samo tiranska samovolja upravitelja Karađoza. Pojave i događaji su prikazani u svojoj potpunoj prolaznosti, što je još više dočarano samom prstenastom kompozicijom romana. Glavna priča, u ovom slučaju fra Petrova, drži na okupu više drugih priča i stalno se isprepliću ili vežu jedna na drugu. Tako se dobiva još melankoličnija i sjetnija atmosfera, jer sve navedene dogodovštine i osobe ostaju samo nečija priča i uspomena, a poslije možda više niti to.
Roman se također može posmatrati i kao društveno-kritički. Manipulacije i sadizam silnika Karađoza, koji je i sam prije bio sitni kriminalac i probisvijet, nad zatvorenicima svojevrsna su personifikacija same Avlije unutar jedne osobe, odnosno sve njezine osobine kao što su surovost, grubost i nepopustljivost manifestiraju se kroz Karađozovo ponašanje, a on jedini istinski pripada toj Avliji.
Mora se napomenuti i njegova politika, da ovdje nitko ne može završiti nevin, a ako i završi, ostaje, jer mu baš takvi nedostaju, budući da sve vrvi krivcima, sadrži u sebi kritiku vlasti kao aparata sile. Roman može biti i metafora konstantne borbe dobra i zla, svjetla i tame u svijetu.
Koliko god bili nevini, u sustavu koji pogoduje jednom nadmoćnom pojedincu, ljudi su bespomoćni i vjerojatno zbog te nevinosti i podložni za još veće nepravde, kao što je vidljivo u romanu u Ćamilovu slučaju, koji je neshvaćeni intelektualac i lažno optužen za politički eksces, a Ćamil zapravo cijelo vrijeme nastoji pobjeći od svakodnevice.[2]
Citati
Izvori
- ↑ "Prokleta avlija". lektire.hr. 5. kolovoz 2017.. https://www.lektire.hr/prokleta-avlija/ Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "Prokleta avlija". lektire.hr. 5. kolovoz 2017.. https://www.lektire.hr/prokleta-avlija/ Pristupljeno 30. prosinac 2020.
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||||||||||
