Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|' |
||
| (Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 55: | Redak 55: | ||
'''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. | '''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. | ||
Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{ | Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{citiranje weba|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm|title= Background Note: Uruguay|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs|publisher=US Department of State|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref> | ||
Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{ | Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{Citiranje knjige| author=Oskar Hermann Khristian Spate| title=The Spanish Lake| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{Citiranje knjige | last = Bethell | first = Leslie | title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America | publisher = [[Cambridge University Press]] | year = 1984. | location = [[Cambridge]] | page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca. | ||
No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između [[1780.]] i [[1782.]] potkraljevstvo se borilo s valom pobuna [[mestici|mestika]] i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen [[1781.]], nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.<ref> Nicholas A. Robins, ''[https://books.google.hr/books?id=KJVztUGrC5YC&pg=PA59&dq=Tupac+Amaru+Rebellion+1780&lr=&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q=Tupac%20Amaru%20Rebellion%201780&f=false Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782]'', tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na [[Google knjige|Google knjigama]], pristupljeno 9. lipnja 2016. {{eng oznaka}} </ref> | No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između [[1780.]] i [[1782.]] potkraljevstvo se borilo s valom pobuna [[mestici|mestika]] i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen [[1781.]], nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.<ref> Nicholas A. Robins, ''[https://books.google.hr/books?id=KJVztUGrC5YC&pg=PA59&dq=Tupac+Amaru+Rebellion+1780&lr=&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q=Tupac%20Amaru%20Rebellion%201780&f=false Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782]'', tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na [[Google knjige|Google knjigama]], pristupljeno 9. lipnja 2016. {{eng oznaka}} </ref> | ||
| Redak 63: | Redak 63: | ||
Početak propadanja potkraljevstva dogodio se [[14. svibnja]] [[1811.]], kada je Paragvaj proglasio [[neovisnost]] i [[odcjepljenje]] od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom [[1810.]], nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u [[Montevideo]]. | Početak propadanja potkraljevstva dogodio se [[14. svibnja]] [[1811.]], kada je Paragvaj proglasio [[neovisnost]] i [[odcjepljenje]] od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom [[1810.]], nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u [[Montevideo]]. | ||
Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa [[16. svibnja]] [[1811.]], izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su [[Colonia del Sacramento]] i [[Montevideo]], koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad [[20. lipnja]] [[1814.]] čime je potkraljevstvo prestalo postojati.<ref> Carlos S. A. Segreti, ''La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria'', II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. {{ | Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa [[16. svibnja]] [[1811.]], izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su [[Colonia del Sacramento]] i [[Montevideo]], koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad [[20. lipnja]] [[1814.]] čime je potkraljevstvo prestalo postojati.<ref> Carlos S. A. Segreti, ''La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria'', II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. {{špa oznaka}} </ref><ref> José Rafael López Rosas, ''Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria'', III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. {{špa oznaka}} </ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 69: | Redak 69: | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* Abad de Santillán, Diego., ''Historia Argentina'', Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. {{ | * Abad de Santillán, Diego., ''Historia Argentina'', Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. {{špa oznaka}} | ||
* Lynch, John, ''Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata'', Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. {{eng oznaka}} | * Lynch, John, ''Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata'', Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. {{eng oznaka}} | ||
Posljednja izmjena od 13. rujan 2025. u 23:50
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg)
.svg)
Potkraljevstvo Río de la Plata (špa. Virreinato del Río de la Plata) bila je marionetska država Španjolskog kolonijalnog carstva u Južnoj Americi.
Utemeljeno je 1. kolovoza 1776. od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država Paragvaja, Argentine, Urugvaja i Bolivije, s dugom obalom uz Atlantski ocean na istoku i Andama kao granicom na zapadu.[1] Buenos Aires, grad na zapadnoj obali estuarija La Plata, izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada Colonia del Sacramento, kojeg su u 16. stoljeću osnovali Portugalci.[2]
Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od Britanaca, Portugalaca i Nizozemaca koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate[3][4], dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju Burbonsku Španjolsku ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.
No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između 1780. i 1782. potkraljevstvo se borilo s valom pobuna mestika i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen 1781., nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.[5]
Početak propadanja potkraljevstva dogodio se 14. svibnja 1811., kada je Paragvaj proglasio neovisnost i odcjepljenje od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom 1810., nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u Montevideo.
Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa 16. svibnja 1811., izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su Colonia del Sacramento i Montevideo, koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad 20. lipnja 1814. čime je potkraljevstvo prestalo postojati.[6][7]
Izvori
- ↑ World Digital Libraray (pismohrana), Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine, wdl.org - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Bureau of Western Hemisphere Affairs. "Background Note: Uruguay". US Department of State. http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm Pristupljeno 23. veljače 2011. (eng.)
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.[1] (eng.)
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. [2] (eng.)
- ↑ Nicholas A. Robins, Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782, tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na Google knjigama, pristupljeno 9. lipnja 2016. (eng.)
- ↑ Carlos S. A. Segreti, La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria, II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. (špa.)
- ↑ José Rafael López Rosas, Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria, III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. (špa.)
Literatura
- Abad de Santillán, Diego., Historia Argentina, Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. (špa.)
- Lynch, John, Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata, Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. (eng.)
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Potkraljevstvo Río de la Plata |
