More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Brkulja''' je sorta pšenice. Izvorna je hrvatska sorta. <ref name=edu/> Izgledom je slična je ječmu.<ref name=rječnikNadvornik>Zlatan Nadvornik: [http://ss-tur-ugo-trg-pu.skole.hr/upload/ss-tur-ugo-trg-pu/images/static3/1105/File/Novi%20gastronomsko%20-%20kulinarski%20pojmovnik%20ili%20rjecnik%20sluzbenog%20i%20tradicionalnog%20nazivlja.pdf ''NOVI GASTRONOMSKO - KULINARSKI POJMOVNIK ili RJEČNIK službenog i tradi...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Brkulja''' je sorta [[pšenica|pšenice]]. Izvorna je hrvatska sorta. <ref name=edu/> Izgledom je slična je [[ječam|ječmu]].<ref name=rječnikNadvornik>[[Zlatan Nadvornik]]: [http://ss-tur-ugo-trg-pu.skole.hr/upload/ss-tur-ugo-trg-pu/images/static3/1105/File/Novi%20gastronomsko%20-%20kulinarski%20pojmovnik%20ili%20rjecnik%20sluzbenog%20i%20tradicionalnog%20nazivlja.pdf ''NOVI GASTRONOMSKO - KULINARSKI POJMOVNIK ili RJEČNIK službenog i tradicionalnog nazivlja '']. str. 68. u pdf-u. Pristupljeno 12. kolovoza 2025. {{odlična}}</ref> Još prije više od trista godina je bila uzgajana na [[krš]]kim [[krško polje|poljima]]. Svojstven joj je bio mali klas i velike "brkove"<ref name=edu/> odnosno duge ovrške. <ref name=rječnikNadvornik/> Ti su brkovi bili praktični jer su ju čuvali od ptica, skakavaca i inih životinja. Uzgajalo ju se do 1960-ih. U uzgoju ju je istisnula ruska pšenica, jer je ta vrsta imala veći prinos<ref name=edu/>, iako daje vrlo visoke i stabilne urode. Toliku količinu uroda daje zahvaljujući mnoštvu rodnih klasova po jedinici površine.<ref name=net>magazin.hr: [https://net.hr/magazin/uradi-sam/sto-znate-o-sorti-psenice-zvanoj-psenica-brkulja-00b4fbfa-b9f2-11ec-9cbb-0242ac12005e '' Uzgoj žitarica / Što znate o sorti pšenice zvanoj pšenica brkulja'']. Net.hr. 10. siječnja 2019. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.</ref> Brkulja je gotovo u potpunosti nestala s hrvatskih polja. Mate Ljubičić je pronašao preostale primjerke 2010-ih u livanjskom kraju te ju je donio u Cetinsku krajinu. <ref name=edu>Josip Grčić: [https://www.dalmacijanews.hr/clanak/barba-edu-svi-u-dalmaciji-znaju-a-najvise-pamte-njegov-ustipak-poseban-je-zbog-psenice-brkulje/ '' Barba Edu svi u Dalmaciji znaju, a najviše vole njegov uštipak! Poseban je zbog pšenice brkulje… '']. Dalmacija News. 10. kolovoza 2025. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.</ref> | '''Brkulja''' je sorta [[pšenica|pšenice]]. Izvorna je hrvatska sorta. <ref name=edu/> Izgledom je slična je [[ječam|ječmu]].<ref name=rječnikNadvornik>[[Zlatan Nadvornik]]: [http://ss-tur-ugo-trg-pu.skole.hr/upload/ss-tur-ugo-trg-pu/images/static3/1105/File/Novi%20gastronomsko%20-%20kulinarski%20pojmovnik%20ili%20rjecnik%20sluzbenog%20i%20tradicionalnog%20nazivlja.pdf ''NOVI GASTRONOMSKO - KULINARSKI POJMOVNIK ili RJEČNIK službenog i tradicionalnog nazivlja '']. Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula. str. 68. u pdf-u. Pristupljeno 12. kolovoza 2025. {{odlična}}</ref> Još prije više od trista godina je bila uzgajana na [[krš]]kim [[krško polje|poljima]]. Svojstven joj je bio mali klas i velike "brkove"<ref name=edu/> odnosno duge ovrške. <ref name=rječnikNadvornik/> Ti su brkovi bili praktični jer su ju čuvali od ptica, skakavaca i inih životinja. Uzgajalo ju se do 1960-ih. U uzgoju ju je istisnula ruska pšenica, jer je ta vrsta imala veći prinos<ref name=edu/>, iako daje vrlo visoke i stabilne urode. Toliku količinu uroda daje zahvaljujući mnoštvu rodnih klasova po jedinici površine.<ref name=net>magazin.hr: [https://net.hr/magazin/uradi-sam/sto-znate-o-sorti-psenice-zvanoj-psenica-brkulja-00b4fbfa-b9f2-11ec-9cbb-0242ac12005e '' Uzgoj žitarica / Što znate o sorti pšenice zvanoj pšenica brkulja'']. Net.hr. 10. siječnja 2019. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.</ref> Brkulja je gotovo u potpunosti nestala s hrvatskih polja. Mate Ljubičić je pronašao preostale primjerke 2010-ih u livanjskom kraju te ju je donio u Cetinsku krajinu. <ref name=edu>Josip Grčić: [https://www.dalmacijanews.hr/clanak/barba-edu-svi-u-dalmaciji-znaju-a-najvise-pamte-njegov-ustipak-poseban-je-zbog-psenice-brkulje/ '' Barba Edu svi u Dalmaciji znaju, a najviše vole njegov uštipak! Poseban je zbog pšenice brkulje… '']. Dalmacija News. 10. kolovoza 2025. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.</ref> | ||
Brkulja dobro podnosi niske temperature. Zbog toga je dobar za kasnije sjetve (najbolji rok sjetve je od 10. do 25. listopada) i izvrsno prezimljava. Vrlo dobro podnosi najrasprostranjenije bolesti pšenice. U mnoštvu od 1000 zrna u prosjeku masa joj je 37 grama. Sjeme joj je dobre kakvoće. Genski potencijal rodnosti u brkulje je viši od 11 t/ha. Brkulja spada u kvalitativnu skupinu A2 – B1, II. razred kakvoće. [[vlažni lijepak|Vlažnog lijepka]] u brkulji jest 28%.<ref name=net/> | Brkulja dobro podnosi niske temperature. Zbog toga je dobar za kasnije sjetve (najbolji rok sjetve je od 10. do 25. listopada) i izvrsno prezimljava. Vrlo dobro podnosi najrasprostranjenije bolesti pšenice. U mnoštvu od 1000 zrna u prosjeku masa joj je 37 grama. Sjeme joj je dobre kakvoće. Genski potencijal rodnosti u brkulje je viši od 11 t/ha. Brkulja spada u kvalitativnu skupinu A2 – B1, II. razred kakvoće. [[vlažni lijepak|Vlažnog lijepka]] u brkulji jest 28%.<ref name=net/> | ||
Posljednja izmjena od 12. kolovoz 2025. u 00:36
Brkulja je sorta pšenice. Izvorna je hrvatska sorta. [1] Izgledom je slična je ječmu.[2] Još prije više od trista godina je bila uzgajana na krškim poljima. Svojstven joj je bio mali klas i velike "brkove"[1] odnosno duge ovrške. [2] Ti su brkovi bili praktični jer su ju čuvali od ptica, skakavaca i inih životinja. Uzgajalo ju se do 1960-ih. U uzgoju ju je istisnula ruska pšenica, jer je ta vrsta imala veći prinos[1], iako daje vrlo visoke i stabilne urode. Toliku količinu uroda daje zahvaljujući mnoštvu rodnih klasova po jedinici površine.[3] Brkulja je gotovo u potpunosti nestala s hrvatskih polja. Mate Ljubičić je pronašao preostale primjerke 2010-ih u livanjskom kraju te ju je donio u Cetinsku krajinu. [1]
Brkulja dobro podnosi niske temperature. Zbog toga je dobar za kasnije sjetve (najbolji rok sjetve je od 10. do 25. listopada) i izvrsno prezimljava. Vrlo dobro podnosi najrasprostranjenije bolesti pšenice. U mnoštvu od 1000 zrna u prosjeku masa joj je 37 grama. Sjeme joj je dobre kakvoće. Genski potencijal rodnosti u brkulje je viši od 11 t/ha. Brkulja spada u kvalitativnu skupinu A2 – B1, II. razred kakvoće. Vlažnog lijepka u brkulji jest 28%.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Josip Grčić: Barba Edu svi u Dalmaciji znaju, a najviše vole njegov uštipak! Poseban je zbog pšenice brkulje… . Dalmacija News. 10. kolovoza 2025. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.
- ↑ 2,0 2,1 Zlatan Nadvornik: NOVI GASTRONOMSKO - KULINARSKI POJMOVNIK ili RJEČNIK službenog i tradicionalnog nazivlja . Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula. str. 68. u pdf-u. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.
- ↑ 3,0 3,1 magazin.hr: Uzgoj žitarica / Što znate o sorti pšenice zvanoj pšenica brkulja. Net.hr. 10. siječnja 2019. Pristupljeno 12. kolovoza 2025.