Toggle search
Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Luka Garanjin (biskup): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Iv(.*)'''-->' u ''
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ivan Luka Garanjin (biskup)'''-->{{Infookvir biskup
{{Infookvir biskup
| ime_biskupa    = Ivan Luka Garanjin
| ime_biskupa    = Ivan Luka Garanjin
| slika          =  
| slika          =  
Redak 46: Redak 46:
{{s-end}}
{{s-end}}


{{Predložak:(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}
{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}


{{GLAVNIRASPORED:Garanjin, Ivan Luka}}
{{GLAVNIRASPORED:Garanjin, Ivan Luka}}

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 10:45

Monsinjor
Ivan Luka Garanjin
splitski nadbiskup i metropolit
Primas Dalmacije i cijele Hrvatske
Rođen 23. lipnja 1722.
Trogir
Umro 20. listopada 1783.
Split, Hrvatska
Služba 1765. – 1783.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Ivan Luka Garanjin (tal. Gianluca de Garagnin) (Trogir, 23. lipnja 1722. – Split, 20. listopada 1783.), rapski biskup (1756. – 1765.) i splitski nadbiskup i metropolit (1765. – 1783.), književnik te kolekcionar arheoloških, numizmatičkih i prirodoslovnih predmeta. Podrijetlom je iz trogirske plemićke obitelji Garagnin. Osnivač je čuvene trogirske knjižnice i arhiva obitelji Garagnin-Fanfogna.

Životopis

U klerički stalež primljen je 1740. godine. Studirao je filozofiju i teologiju na sveučilištu u Padovi, gdje je 1746. godine stekao doktorat iz teologije. Iste godine zaređen je za svećenika u Veneciji. Po povratku u Trogir obavljao je dužnosti crkvenog suca (auditor et locum tenens generalis) i sinodalnog ispitivača, a predavao je i filozofiju i teologiju u trogirskoj katedralnoj školi.[1]

Godine 1751. postao je trogirski kanonik i kao legat trogirskog biskupa Fonde, u dva je navrata upravljao trogirskom biskupijom. Godine 1756. papa Benedikt XIV. imenovao ga je rapskim biskupom. Tijekom biskupske službe na Rabu, posvetio je tri oltara u katedrali i poklonio joj srebrni kalež iz Rima, a sastavio je i detaljan katalog rapskih biskupa koji je poslao Danielu Farlatiju za njegovu knjigu Illyricum sacrum.

Godine 1765. imenovan je za splitskog nadbiskupa i metropolitu. U splitskoj katedrali dao dovršiti novu kapelu gradskog zaštitnika sv. Dujma i poriredio svečan prijenos Dujmovih moći u novi oltar 1770. godine. Za vrijeme gladi u Splitu i kuge u Klisu, brinuo se za bolesne i siromašne.

Bio je ljubitelj i skupljač starina, rijetkih rukopisnih i tiskanih knjiga, koje su se čuvale u obiteljskoj kući u Trogiru. Ta je knjižnica, uređena kao mali muzej, već u 18. stoljeću bila znamenita zbog vrijedne kolekcije pohranjenih slika, arheoloških spomenika, numizmatičkih i prirodoslovnih predmeta.[2]

Bilješke

  1. ↑ Ivan Luka Garanjin - Hrvatski biografski leksikon
  2. ↑ Ivan Luka Garanjin – Hrvatski biografski leksikon

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Ivan Luka Garanjin (biskup) koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Titule u Katoličkoj crkvi
Prethodnik
Ivan Calebotta 		rapski biskup
1756. – 1765. 		Nasljednik
Ivan Krstitelj Jurileo
Prethodnik
Nikola Dinarić 		splitski nadbiskup
1765. – 1783. 		Nasljednik
Lelije Cipiko
v •  • u
(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi
Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi
Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi
Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi
i metropoliti
Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manasses (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi
Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti
Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – )
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ivan_Luka_Garanjin_(biskup)&oldid=612404"