m no summary specified |
m Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
Na samoj slici svjetlost ima veliku ulogu, te kroz oblake pare koji ispunjavaju platno raspršuje i čvrste oblike, kao što su gradilište i lokomotive. Monet je bio zaokupljen u prvom redu trenutačnošću i promjenjivošću pojava, te je mnoštvom rasutih mrlja proizvodio osjećaj titranja, kretanja i dinamike površine.<ref>Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska knjiga, Zagreb, str. 252.</ref>. Monetovo nagomilavanje pigmenata je majstorski primjer njegova slikanja u ovom razdoblju pri čemu se slažu brojni tonovi u grudvicama namaza koji se spajaju u jedinstvenu cjelinu samo kada se gledaju iz daljine. Zbog ove tehnike [[Paul Cézanne]] je izjavio: „Monet je samo oko, ali Bože moj kakvo je to oko!” | Na samoj slici svjetlost ima veliku ulogu, te kroz oblake pare koji ispunjavaju platno raspršuje i čvrste oblike, kao što su gradilište i lokomotive. Monet je bio zaokupljen u prvom redu trenutačnošću i promjenjivošću pojava, te je mnoštvom rasutih mrlja proizvodio osjećaj titranja, kretanja i dinamike površine.<ref>Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska knjiga, Zagreb, str. 252.</ref>. Monetovo nagomilavanje pigmenata je majstorski primjer njegova slikanja u ovom razdoblju pri čemu se slažu brojni tonovi u grudvicama namaza koji se spajaju u jedinstvenu cjelinu samo kada se gledaju iz daljine. Zbog ove tehnike [[Paul Cézanne]] je izjavio: „Monet je samo oko, ali Bože moj kakvo je to oko!” | ||
Na nekoliko slika prikazana je velika dvorana koja usprkos svom gemetrijskom metalnom okviru biva prekrivena svjetlošću i bojama, bez opisnih detalja strojeva također<ref name=d'Orsay>[http://www.musee-orsay.fr/en/collections/works-in-focus/search/commentaire_id/la-gare-saint-lazare-7080.html?no_cache=1 Claude Monet La gare Saint-Lazare], Musee d'Orsay 2006. {{ | Na nekoliko slika prikazana je velika dvorana koja usprkos svom gemetrijskom metalnom okviru biva prekrivena svjetlošću i bojama, bez opisnih detalja strojeva također<ref name=d'Orsay>[http://www.musee-orsay.fr/en/collections/works-in-focus/search/commentaire_id/la-gare-saint-lazare-7080.html?no_cache=1 Claude Monet La gare Saint-Lazare], Musee d'Orsay 2006. {{fra oznaka}} Posjećeno 27. svibnja 2018.</ref>. Vlakovi su prikazani s najmanje tri lokomotive, a Monet ih prikazuje kao glavnu temu, a ne kao pozadinske elemente. Nepregledno ih prikazuje, u svom prirodnom elementu, među parom, radnicima i aktivnošću žarke željezničke postaje. Monet, zajedno s većinom većih impresionista pokazao je stalan interes za željeznicu kao predmet unutar svojih slika s temom modernog života. | ||
[[Datoteka:Monet_La_Tranch%C3%A9e_des_Batignolles.jpg|mini|<center>''La Tranchée des Batignolles'', ulje na platnu, 38 x 46, 1877., Kolekcija Wurth, [[Rim]]]] | [[Datoteka:Monet_La_Tranch%C3%A9e_des_Batignolles.jpg|mini|<center>''La Tranchée des Batignolles'', ulje na platnu, 38 x 46, 1877., Kolekcija Wurth, [[Rim]]]] | ||
<gallery heights="200px" perrow="5"> | <gallery heights="200px" perrow="5"> | ||
Image:Claude_Monet_-_The_Gare_Saint-Lazare,_Arrival_of_a_Train.jpg|''Dolazak vlaka na kolodvor Saint-Lazare''<br/>1877., Fogg Art Museum, [[Cambridge]], [[SAD]] | Image:Claude_Monet_-_The_Gare_Saint-Lazare,_Arrival_of_a_Train.jpg|''Dolazak vlaka na kolodvor Saint-Lazare''<br/>1877., Fogg Art Museum, [[Cambridge]], [[SAD]] | ||
Datoteka:Claude_Monet_-_Arrival_of_the_Normandy_Train,_Gare_Saint-Lazare_-_Google_Art_Project.jpg|''Vlak iz Normandije na na kolodvoru Saint-Lazare'', 1877.,[[Art Institut of Chicago]], [[Chicago]] | |||
Image:Monet_Gare_Saint_Lazare_1877.jpg|''Kolodvor Saint-Lazare''<br/>1877., [[Nacionalna galerija]], [[London]] | Image:Monet_Gare_Saint_Lazare_1877.jpg|''Kolodvor Saint-Lazare''<br/>1877., [[Nacionalna galerija]], [[London]] | ||
Image:Claude_Monet,_1877,_Saint_Lazare,_Mus%C3%A9e_Marmottan_Monet.jpg|''Most Europe i kolodvor Saint-Lazare''<br/>1877., [[Musée Marmottan Monet]], [[Pariz]] | Image:Claude_Monet,_1877,_Saint_Lazare,_Mus%C3%A9e_Marmottan_Monet.jpg|''Most Europe i kolodvor Saint-Lazare''<br/>1877., [[Musée Marmottan Monet]], [[Pariz]] | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
*[https://www.flickr.com/photos/7208148@N02/sets/72157624773933933/detail/ Detalji Monetove serije kolodvora Saint-Lazare] {{ | *[https://www.flickr.com/photos/7208148@N02/sets/72157624773933933/detail/ Detalji Monetove serije kolodvora Saint-Lazare] {{fra oznaka}} | ||
*[http://www.getty.edu/art/gettyguide/artObjectDetails?artobj=142049 Kratki esej na stranicama muzeja J. Paul Getty] | *[http://www.getty.edu/art/gettyguide/artObjectDetails?artobj=142049 Kratki esej na stranicama muzeja J. Paul Getty] | ||
Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 03:04
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika
Kolodvor Saint-Lazare je serija slika koju je Claude Monet naslikao 1877. godine na pariškom kolodvoru Saint-Lazare, jednog od najvećih i najprometnijih u Parizu. Nakon serija slika u ruralnih krajolika, Monet je naslikao više od desetak slika na ovom kolodvoru koji je doživljavao kao simbol modernog doba. Naime, Monet je pokušao obogatiti svoje motive i težio je tomu da, poput Maneta, Degasa i Caillebottea, bude poznat kao slikar modernog života[1].
Ove slike pokušavaju prikazati sve aspekte kolodvora Saint-Lazare i sve slike imaju slične teme, uključujući i igru svjetlosti koja se filtrira kroz paru lokomotiva, prolivene oblake pare i lokomotive koji dominiraju mjestom. Od tih dvanaest povezanih slika, Monet je između šest i osam od njih izlagao na trećoj impresionističkoj izložbi 1877. godine, gdje su bile među najboljim slikama koje su izložili neki od umjetnika[2]. Émile Zola se divio ovim slikama toliko da su ga inspirirale da 12 godina kasnije napiše roman Čovjek-zvijer.
Ovo je bila prva serija slika u kojoj je Monet proučavao utjecaj promjene svjetla tijekom dana na izgled i obojenost figura. Kasnije je to činio na serijama slika, kao što su Katedrala u Rouenu (1892.-1894.) i Lopoči (1899.-1926.).
Na samoj slici svjetlost ima veliku ulogu, te kroz oblake pare koji ispunjavaju platno raspršuje i čvrste oblike, kao što su gradilište i lokomotive. Monet je bio zaokupljen u prvom redu trenutačnošću i promjenjivošću pojava, te je mnoštvom rasutih mrlja proizvodio osjećaj titranja, kretanja i dinamike površine.[3]. Monetovo nagomilavanje pigmenata je majstorski primjer njegova slikanja u ovom razdoblju pri čemu se slažu brojni tonovi u grudvicama namaza koji se spajaju u jedinstvenu cjelinu samo kada se gledaju iz daljine. Zbog ove tehnike Paul Cézanne je izjavio: „Monet je samo oko, ali Bože moj kakvo je to oko!”
Na nekoliko slika prikazana je velika dvorana koja usprkos svom gemetrijskom metalnom okviru biva prekrivena svjetlošću i bojama, bez opisnih detalja strojeva također[1]. Vlakovi su prikazani s najmanje tri lokomotive, a Monet ih prikazuje kao glavnu temu, a ne kao pozadinske elemente. Nepregledno ih prikazuje, u svom prirodnom elementu, među parom, radnicima i aktivnošću žarke željezničke postaje. Monet, zajedno s većinom većih impresionista pokazao je stalan interes za željeznicu kao predmet unutar svojih slika s temom modernog života.
-
-
Vlak iz Normandije na na kolodvoru Saint-Lazare, 1877.,Art Institut of Chicago, Chicago -
-
-
Na suncu ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
Ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
-
Ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
Ispred kolodvora Saint-Lazare
1877., privatno vlasništvo -
Znakovi kolodvora Saint-Lazare
1877., Niedersächsisches Landesmuseum, Hanover
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Claude Monet La gare Saint-Lazare, Musee d'Orsay 2006. (fra.) Posjećeno 27. svibnja 2018.
- ↑ Marilyn Stockstad, Art History vol. 2, Pearson Education Ltd., 2005., New Jersey, str. 992. ISBN 0-13-145527-13
- ↑ Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, str. 252.