Pariška pjesmarica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''P(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pariška pjesmarica'''-->{{naslov u kurzivu}}
{{naslov u kurzivu}}
'''''Pariška pjesmarica''''' najstarija je poznata [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[pjesmarica]], zapisana u [[Pariški kodeks|Pariškom kodeksu]] [[Nacionalna knjižnica Francuske|Nacionalne knjižnice Francuske]] [[glagoljica|glagoljičnim pismom]] i dvama jezicima: [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskim]] su pisani dijelovi [[bogoslužje|bogoslužja]], a »narodnim« pučke popijevke. Pretpostavlja se da potječe iz 1380. godine. Pjesme prema jezičnim obilježjima pripadaju srednjodalmatinskoj [[Ikavski čakavski dijalekt|ikavskoj čakavici]], svojstvenoj za glagoljičke i neglagoljičke spomenike [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Na sadržaj pjesmarice pozivao se u svojim djelima i [[Marko Marulić]].
'''''Pariška pjesmarica''''' najstarija je poznata [[hrvatska književnost|hrvatska]] [[pjesmarica]], zapisana u [[Pariški kodeks|Pariškom kodeksu]] [[Nacionalna knjižnica Francuske|Nacionalne knjižnice Francuske]] [[glagoljica|glagoljičnim pismom]] i dvama jezicima: [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskim]] su pisani dijelovi [[bogoslužje|bogoslužja]], a »narodnim« pučke popijevke. Pretpostavlja se da potječe iz 1380. godine. Pjesme prema jezičnim obilježjima pripadaju srednjodalmatinskoj [[Ikavski čakavski dijalekt|ikavskoj čakavici]], svojstvenoj za glagoljičke i neglagoljičke spomenike [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Na sadržaj pjesmarice pozivao se u svojim djelima i [[Marko Marulić]].



Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 12:58

Pariška pjesmarica najstarija je poznata hrvatska pjesmarica, zapisana u Pariškom kodeksu Nacionalne knjižnice Francuske glagoljičnim pismom i dvama jezicima: crkvenoslavenskim su pisani dijelovi bogoslužja, a »narodnim« pučke popijevke. Pretpostavlja se da potječe iz 1380. godine. Pjesme prema jezičnim obilježjima pripadaju srednjodalmatinskoj ikavskoj čakavici, svojstvenoj za glagoljičke i neglagoljičke spomenike 14. stoljeća. Na sadržaj pjesmarice pozivao se u svojim djelima i Marko Marulić.

Literatura

  • Malić, Dragica, 2011.: Odjeci najstarije hrvatske pjesmarice u Marulićevim stihovima Colloquia Maruliana 20 (20): 75-102. (Hrčak)


Datoteka:P linguistics.svg Nedovršeni članak Pariška pjesmarica koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.