More actions
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19' |
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18' |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| opis slike = Milan Amruš | | opis slike = Milan Amruš | ||
| pseudonim = | | pseudonim = | ||
| rođenje = [[1. listopada]] [[1848.]] | | rođenje = [[1. listopada]] [[medicina u 1848.]] | ||
| smrt = [[26. svibnja]] [[medicina u 1919.]] | | smrt = [[26. svibnja]] [[medicina u 1919.]] | ||
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | ||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
| zanimanje = [[liječnik]], [[pravnik]] | | zanimanje = [[liječnik]], [[pravnik]] | ||
}} | }} | ||
'''Milan Amruš''' ([[Brod na Savi]], [[1. listopada]] [[1848.]] - [[Zagreb]], [[26. svibnja]] [[medicina u 1919.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[liječnik]] i [[političar]]. | '''Milan Amruš''' ([[Brod na Savi]], [[1. listopada]] [[medicina u 1848.]] - [[Zagreb]], [[26. svibnja]] [[medicina u 1919.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[liječnik]] i [[političar]]. | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Emil Milan Amruš rođen je u Brodu na Savi, a pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1866. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> [[Medicina|Medicinu]] je završio na Jozefinskoj akademiji u [[Beč]]u. Kao vojni liječnik i izvjestitelj za zdravstvo i veterinarstvo Zemaljske vlade u Sarajevu, postavlja temelje modernoj zdravstvenoj službi u Bosni i Hercegovini, a zatim u Institutu za patologiju u [[Beč]]u. Nešto kasnije završio je i studij prava te se u Zagreb vratio u svibnju [[1888.]] godine. Jedna od prvih akcija koju je poduzeo po povratku u Zagreb bila je ustrojstvo [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], potrebu i mogućnost kojeg je opisao u [[Obzor (novine)|Obzoru]] 1886. godine. | Emil Milan Amruš rođen je u Brodu na Savi, a pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1866. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> [[Medicina|Medicinu]] je završio na Jozefinskoj akademiji u [[Beč]]u. Kao vojni liječnik i izvjestitelj za zdravstvo i veterinarstvo Zemaljske vlade u Sarajevu, postavlja temelje modernoj zdravstvenoj službi u Bosni i Hercegovini, a zatim u Institutu za patologiju u [[Beč]]u. Nešto kasnije završio je i studij prava te se u Zagreb vratio u svibnju [[medicina u 1888.]] godine. Jedna od prvih akcija koju je poduzeo po povratku u Zagreb bila je ustrojstvo [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], potrebu i mogućnost kojeg je opisao u [[Obzor (novine)|Obzoru]] 1886. godine. | ||
Završivši i studij prava, vrativši se u [[Zagreb]], aktivno se bavi politikom kao član [[Neovisna narodna stranka|Neodvisne narodne stranke]], čiji su članovi zvani [[Obzoraši]], i biva izabran za narodnoga zastupnika u Hrvatskom saboru. Gradonačelnik Zagreba bio je od [[1890.]] do [[1892.]] i od [[medicina u 1904.]] do [[medicina u 1910.]] Za to vrijeme [[Zagreb]] dobiva asfaltirane ulice, električnu uličnu rasvjetu, [[Zavod za njegu dojenčadi]] i još puno toga od koristi svojim građanima. | Završivši i studij prava, vrativši se u [[Zagreb]], aktivno se bavi politikom kao član [[Neovisna narodna stranka|Neodvisne narodne stranke]], čiji su članovi zvani [[Obzoraši]], i biva izabran za narodnoga zastupnika u Hrvatskom saboru. Gradonačelnik Zagreba bio je od [[medicina u 1890.]] do [[medicina u 1892.]] i od [[medicina u 1904.]] do [[medicina u 1910.]] Za to vrijeme [[Zagreb]] dobiva asfaltirane ulice, električnu uličnu rasvjetu, [[Zavod za njegu dojenčadi]] i još puno toga od koristi svojim građanima. | ||
Za njegova je mandata [[Zagrebačka uspinjača|uspinjačom]] u Bregovitoj ulici 1890. godine povezan Donji i [[Gradec (Zagreb)|Gornji grad]], a 1891. uveden je [[Konjski tramvaj u Hrvatskoj|konjski tramvaj]] te otvorena jubilarna gospodarsko – šumarska izložba kojom je proslavljeno 50 godina Hrvatsko – slavonskog gospodarskog društva. Amruš je 1892. godine na dnevni red gradskog zastupstva stavio i potrebu gradnje električne centrale koja bi grad opskrbljivala strujom za to je stručnu pomoć zatražio i dobio od [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]. | Za njegova je mandata [[Zagrebačka uspinjača|uspinjačom]] u Bregovitoj ulici 1890. godine povezan Donji i [[Gradec (Zagreb)|Gornji grad]], a 1891. uveden je [[Konjski tramvaj u Hrvatskoj|konjski tramvaj]] te otvorena jubilarna gospodarsko – šumarska izložba kojom je proslavljeno 50 godina Hrvatsko – slavonskog gospodarskog društva. Amruš je 1892. godine na dnevni red gradskog zastupstva stavio i potrebu gradnje električne centrale koja bi grad opskrbljivala strujom za to je stručnu pomoć zatražio i dobio od [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:44
| Milan Amruš | |
| Milan Amruš Milan Amruš | |
| Rođenje | 1. listopada medicina u 1848. |
|---|---|
| Smrt | 26. svibnja medicina u 1919. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | liječnik, pravnik |
Milan Amruš (Brod na Savi, 1. listopada medicina u 1848. - Zagreb, 26. svibnja medicina u 1919.), hrvatski liječnik i političar.
Životopis
Emil Milan Amruš rođen je u Brodu na Savi, a pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1866. godine.[1] Medicinu je završio na Jozefinskoj akademiji u Beču. Kao vojni liječnik i izvjestitelj za zdravstvo i veterinarstvo Zemaljske vlade u Sarajevu, postavlja temelje modernoj zdravstvenoj službi u Bosni i Hercegovini, a zatim u Institutu za patologiju u Beču. Nešto kasnije završio je i studij prava te se u Zagreb vratio u svibnju medicina u 1888. godine. Jedna od prvih akcija koju je poduzeo po povratku u Zagreb bila je ustrojstvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu, potrebu i mogućnost kojeg je opisao u Obzoru 1886. godine.
Završivši i studij prava, vrativši se u Zagreb, aktivno se bavi politikom kao član Neodvisne narodne stranke, čiji su članovi zvani Obzoraši, i biva izabran za narodnoga zastupnika u Hrvatskom saboru. Gradonačelnik Zagreba bio je od medicina u 1890. do medicina u 1892. i od medicina u 1904. do medicina u 1910. Za to vrijeme Zagreb dobiva asfaltirane ulice, električnu uličnu rasvjetu, Zavod za njegu dojenčadi i još puno toga od koristi svojim građanima.
Za njegova je mandata uspinjačom u Bregovitoj ulici 1890. godine povezan Donji i Gornji grad, a 1891. uveden je konjski tramvaj te otvorena jubilarna gospodarsko – šumarska izložba kojom je proslavljeno 50 godina Hrvatsko – slavonskog gospodarskog društva. Amruš je 1892. godine na dnevni red gradskog zastupstva stavio i potrebu gradnje električne centrale koja bi grad opskrbljivala strujom za to je stručnu pomoć zatražio i dobio od Nikole Tesle.
Kao privatni liječnik, narodni zastupnik i član ravnateljstva Okržune blagajne za osiguranje radnika, Amruš je u rujnu 1902. izabran na čelo Odbora za gradnju lječilišta za sušičave u okolici Zagreba. Najpogodnijim mjestom činilo se „Bielo bukevje“ na 800 metara nadmorske visine na Zagrebačkoj gori. Godine 1902. pokrenuo je Hrvatsku pučku knjižnicu, a godinu kasnije izdao je prva dva sveska pod nazivom „Zdravlje“ i „Gruntovnica“. Za vrijeme njegova drugog gradonačelničkog mandata 1904. godine započela je gradnja Sanatorija Brestovac, a prvi su bolesnici primljeni na Brestovac 1909. godine.
Amruš je zajedno sa gradskim zastupnicima, činovnicima i tisućama Zagrepčana na Jelačićevom trgu dočekao trenutak kad su 5. studenog medicina u 1907. godine zapaljene krune električne svjetiljke na Jelačićevom trgu, u Ilici do Frankopanske, u ulici Marije Valerije (današnjoj Praškoj) te zapadnom stranom Zrinjskoga trga sve do Starčevićeva doma kod Glavnoga kolodvora. Također je njegovom zaslugom Zagreb dobio javni zahod na Jelačićevu trgu 1909. godine, a svoj je znatni imetak Amruš oporučno ostavio gradu Zagrebu u dobrotvorne svrhe. Na svome je imanju u Klinča Selu utemeljio sirotište pod imenom „Amruševo“, a u njegovoj kući na Josipovcu otvoren je dom za napuštenu djecu. Prostorije njegova stana u zgradi u Petrinjskoj ulici poslije je grad preuredio i tamo uselio Dispanzer za spolne bolesti.
Jednim je od darovatelja katedrale Srca Isusova u Sarajevu (jedan od vitraja u svetištu).
U zagrebačkome Donjem gradu je po njemu imenovana Amruševa ulica.
Izvori
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., ISBN 978-953-95772-0-7
- http://www.stampar.hr/Default.aspx?art=1713&sec=171 Izvor: Liječničke novine. 2004. 4 (29) „Milan Amruš – liječnik i političar“, Ivica Vučak (preuzeto 26. svibnja 2013. s dopusnicom)
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
| Prethodnik: | Zagrebački gradonačelnik 1890.–1892. |
Nasljednik: |
| Ignjat Sieber | Adolf Mošinsky |
| Prethodnik: | Zagrebački gradonačelnik 1904.–1910. |
Nasljednik: |
| Adolf Mošinsky | Janko Holjac |