More actions
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|Infookvir monarh}}' u '{{Infookvir monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavin... |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir monarh | {{Infookvir monarh | ||
| ime = | | ime = Abas I. Armenski | ||
| slika = | | slika = | ||
| opis = | | opis = | ||
| Redak 54: | Redak 54: | ||
}} | }} | ||
'''Abas I. | |||
'''Abas I. Armenski''', ''[[armenski jezik|arm.]]: Աբաս Ա.'', je bio kralj [[Armenija|Armenije]] iz dinastije [[Bagratuni]], koji je vladao od [[928.]] do [[953.]] Bio je sin kralja [[Smbat I. Armenski|Smbat I.]] i brat kralja [[Ašot II. Armenski|Ašota II.]], kojega je naslijedio na prijestolju. Njegova duga vladavina je, za razliku od prethodnika, predstavljala razdoblje mira.<ref>{{Citiranje knjige | |||
|last = Chamchyants | |last = Chamchyants | ||
|first =Mikhail | |first =Mikhail | ||
| Redak 63: | Redak 65: | ||
|pages = 74–75 | |pages = 74–75 | ||
|publisher = Adamant Media Corporation | |publisher = Adamant Media Corporation | ||
|isbn = 1-4021-4853-4}}</ref> Razlog tome je bilo težnja ostvarenja mira s [[arapi|arapskim]] emirima. Iz svoga sjedišta - tvrđave [[Kars]] - je putovao u [[Dvin]] gdje je postigao sporazum s arapskim guvernerom. Mnogo je lošije odnose imao sa [[Bizant]]skim Carstvom, koje je tada bilo u jurišu na istok, te je uz arapsko-muslimanska, nastojalo sebi pripojiti i armenska područja. Abas se od Bizantinaca spasio prije svega zahvaljujući žestokom otporu koji su Bizantincima pružali [[Hamdanidi|hamdanidski]] emiri iz [[Sirija|Sirije]]<ref>Runciman, Steven. Emperor Romanus Lecapenus and his reign; a study of tenth-century Byzantium, 1929., str. 156–157.</ref>. Opasnost po Armeniju je, pak, došla sa sjevera, iz [[Abhazija|Abhazije]]. Godine [[943.]] je Abas sagradio crkvu u | |isbn = 1-4021-4853-4}}</ref> Razlog tome je bilo težnja ostvarenja mira s [[arapi|arapskim]] emirima. Iz svoga sjedišta - tvrđave [[Kars]] - je putovao u [[Dvin]] gdje je postigao sporazum s arapskim guvernerom. Mnogo je lošije odnose imao sa [[Bizant]]skim Carstvom, koje je tada bilo u jurišu na istok, te je uz arapsko-muslimanska, nastojalo sebi pripojiti i armenska područja. Abas se od Bizantinaca spasio prije svega zahvaljujući žestokom otporu koji su Bizantincima pružali [[Hamdanidi|hamdanidski]] emiri iz [[Sirija|Sirije]]<ref>Runciman, Steven. Emperor Romanus Lecapenus and his reign; a study of tenth-century Byzantium, 1929., str. 156–157.</ref>. Opasnost po Armeniju je, pak, došla sa sjevera, iz [[Abhazija|Abhazije]]. Godine [[943.]] je Abas sagradio crkvu u [[Kars]]u, ali se tada na rijeci [[Aras]] pojavila vojska abhaškog kralja [[Ber]]a koji je inzistirao da se ona posveti po [[kalcedonsko kršćanstvo|kalcedonskom]] umjesto armenskom [[miafizitizam|miafizitskom]] obredu<ref>Chamchyants. ''History of Armenia'', pp. 82–83.</ref>. Došlo je do sukoba u kome je Ber zarobljen, a potom oslijepljen i poslan natrag u Abhaziju. Abas je umro 953. i ostavio prijestolje sinovima [[Ašot III. Armenski|Ašotu III.]] i [[Mušel]]u. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 22:17
| Abas I. Armenski | |
|---|---|
Abas I. Armenski, arm.: Աբաս Ա., je bio kralj Armenije iz dinastije Bagratuni, koji je vladao od 928. do 953. Bio je sin kralja Smbat I. i brat kralja Ašota II., kojega je naslijedio na prijestolju. Njegova duga vladavina je, za razliku od prethodnika, predstavljala razdoblje mira.[1] Razlog tome je bilo težnja ostvarenja mira s arapskim emirima. Iz svoga sjedišta - tvrđave Kars - je putovao u Dvin gdje je postigao sporazum s arapskim guvernerom. Mnogo je lošije odnose imao sa Bizantskim Carstvom, koje je tada bilo u jurišu na istok, te je uz arapsko-muslimanska, nastojalo sebi pripojiti i armenska područja. Abas se od Bizantinaca spasio prije svega zahvaljujući žestokom otporu koji su Bizantincima pružali hamdanidski emiri iz Sirije[2]. Opasnost po Armeniju je, pak, došla sa sjevera, iz Abhazije. Godine 943. je Abas sagradio crkvu u Karsu, ali se tada na rijeci Aras pojavila vojska abhaškog kralja Bera koji je inzistirao da se ona posveti po kalcedonskom umjesto armenskom miafizitskom obredu[3]. Došlo je do sukoba u kome je Ber zarobljen, a potom oslijepljen i poslan natrag u Abhaziju. Abas je umro 953. i ostavio prijestolje sinovima Ašotu III. i Mušelu.