Toggle menu
243,9 tis.
109
18
640,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Custenau: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Custenau'''-->'''Kustenau''' (Custenau, Kutenavú, Kustenáu, Kustenao, Kustenáo, Kutenabu), pleme i jezik istoimenog plemena iz [[brazil]]ske države [[Mato Groso]], u području rijeke Xingu,uz rijeku [[Batovi]]. Nestali su miješanjem sa drugim plemenima, a isto vrijedi i za [[Naravute]], [[Tsuva]] i [[Aipatsé]]. Pripadali su jezičnoj porodici [[Arawakan]]
'''Kustenau''' (Custenau, Kutenavú, Kustenáu, Kustenao, Kustenáo, Kutenabu), pleme i jezik istoimenog plemena iz [[brazil]]ske države [[Mato Groso]], u području rijeke Xingu,uz rijeku [[Batovi]]. Nestali su miješanjem sa drugim plemenima, a isto vrijedi i za [[Naravute]], [[Tsuva]] i [[Aipatsé]]. Pripadali su jezičnoj porodici [[Arawakan]]


Kustenau su u kasnijim vremenima poznati kao Kutenabu. Prvi Europljanin koji ih je posjetio bio je [[Karl Von den Steinen]], [[1884.]], nakon čega počinju nestajati od raznih bolesti i napada susjednih plemena. U ranom 20. stoljeću pogađa ih novi val epidemija, pa ih je ranih 1980-ti preostalo svega dvoje, starija žena i njezin sin, koji su živjeli sa plemenom [[Waura]] na [[Park Xingu|parku Xingu]].
Kustenau su u kasnijim vremenima poznati kao Kutenabu. Prvi Europljanin koji ih je posjetio bio je [[Karl Von den Steinen]], [[1884.]], nakon čega počinju nestajati od raznih bolesti i napada susjednih plemena. U ranom 20. stoljeću pogađa ih novi val epidemija, pa ih je ranih 1980-ti preostalo svega dvoje, starija žena i njezin sin, koji su živjeli sa plemenom [[Waura]] na [[Park Xingu|parku Xingu]].

Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 20:01

Kustenau (Custenau, Kutenavú, Kustenáu, Kustenao, Kustenáo, Kutenabu), pleme i jezik istoimenog plemena iz brazilske države Mato Groso, u području rijeke Xingu,uz rijeku Batovi. Nestali su miješanjem sa drugim plemenima, a isto vrijedi i za Naravute, Tsuva i Aipatsé. Pripadali su jezičnoj porodici Arawakan

Kustenau su u kasnijim vremenima poznati kao Kutenabu. Prvi Europljanin koji ih je posjetio bio je Karl Von den Steinen, 1884., nakon čega počinju nestajati od raznih bolesti i napada susjednih plemena. U ranom 20. stoljeću pogađa ih novi val epidemija, pa ih je ranih 1980-ti preostalo svega dvoje, starija žena i njezin sin, koji su živjeli sa plemenom Waura na parku Xingu.

Smatra se da su porijekolom sa gvajanskog područja[1].

Vanjske poveznice

Izvori