Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bethe-Blochova formula: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bethe-Blochova formula'''-->'''Bethe-Blochova formula''' [[fizika|fizikalna]] je formula koja opisuje kako nabijena čestica gubi energiju prilikom upada u materijal zbog interakcije s atomskim [[elektron|elektronima]], a naziv je dobila po fizičarima koji su najviše doprinjeli njenom nastanku [[Hans_Albrecht_Bethe|Hansu Betheu]] i [[Felix_Bloch|Felixu Blochu]]. Formula ima najveću primjenu u eksperimentalnoj [[nuklearna fizika|nuklearnoj]] i [[fizika elementarnih čestica|čestičnoj]] fizici kod identifikacije čestica i jezgri.
''Bethe-Blochova formula''' [[fizika|fizikalna]] je formula koja opisuje kako nabijena čestica gubi energiju prilikom upada u materijal zbog interakcije s atomskim [[elektron|elektronima]], a naziv je dobila po fizičarima koji su najviše doprinjeli njenom nastanku [[Hans_Albrecht_Bethe|Hansu Betheu]] i [[Felix_Bloch|Felixu Blochu]]. Formula ima najveću primjenu u eksperimentalnoj [[nuklearna fizika|nuklearnoj]] i [[fizika elementarnih čestica|čestičnoj]] fizici kod identifikacije čestica i jezgri.


Kad nabijena čestica (npr. [[ion]]) upada u materijal, primarno gubi energiju na neelastičnom raspršenju s atomskim elektronima. Čestica kumulativno gubi energiju kako prodire u materijal, a kad dovoljno uspori počinje na sebe vezati elektrone pa postaje sve neutralnija i sve manje interagira s elektronima. No u konačnici se ipak zaustavlja, ali i dalje posjeduje kinetičku energiju koja je posljedica termičkog gibanja u materijalu. Bethe-Blochova formula primjenjiva je u domeni većih brzina gdje nabijena čestica još ne veže na sebe elektrone, ali opet ne vrlo visokih brzina gdje postaju dominantni efekti zračenja naboja u gibanju.
Kad nabijena čestica (npr. [[ion]]) upada u materijal, primarno gubi energiju na neelastičnom raspršenju s atomskim elektronima. Čestica kumulativno gubi energiju kako prodire u materijal, a kad dovoljno uspori počinje na sebe vezati elektrone pa postaje sve neutralnija i sve manje interagira s elektronima. No u konačnici se ipak zaustavlja, ali i dalje posjeduje kinetičku energiju koja je posljedica termičkog gibanja u materijalu. Bethe-Blochova formula primjenjiva je u domeni većih brzina gdje nabijena čestica još ne veže na sebe elektrone, ali opet ne vrlo visokih brzina gdje postaju dominantni efekti zračenja naboja u gibanju.

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:19

Bethe-Blochova formula' fizikalna je formula koja opisuje kako nabijena čestica gubi energiju prilikom upada u materijal zbog interakcije s atomskim elektronima, a naziv je dobila po fizičarima koji su najviše doprinjeli njenom nastanku Hansu Betheu i Felixu Blochu. Formula ima najveću primjenu u eksperimentalnoj nuklearnoj i čestičnoj fizici kod identifikacije čestica i jezgri.

Kad nabijena čestica (npr. ion) upada u materijal, primarno gubi energiju na neelastičnom raspršenju s atomskim elektronima. Čestica kumulativno gubi energiju kako prodire u materijal, a kad dovoljno uspori počinje na sebe vezati elektrone pa postaje sve neutralnija i sve manje interagira s elektronima. No u konačnici se ipak zaustavlja, ali i dalje posjeduje kinetičku energiju koja je posljedica termičkog gibanja u materijalu. Bethe-Blochova formula primjenjiva je u domeni većih brzina gdje nabijena čestica još ne veže na sebe elektrone, ali opet ne vrlo visokih brzina gdje postaju dominantni efekti zračenja naboja u gibanju.

Formula glasi:

gdje su klasični radijus atoma (), masa elektrona, Avogadrova konstanta (), atomski broj atoma materijala, atomska masa atoma materijala, gustoća materijala, naboj upadne čestice u višekratnicima elementarnog naboja , i relativističke pokrate, maksimalni prijenos energije u jednom sudaru i usrednjeni potencijal pobude.

Reference

  • Leo, William R. Techniques for nuclear and particle physics experiments. Springer New York. 1994.
  • H. A. Bethe, J. Ashkin. "Passage of Radiations through Matter" in Experimental Nuclear Physics, vol. 1, E. Segre (ed.). Wiley & Sons, Inc., 1953. New York.
  • Basdevant, Spiro, Rich. Fundamentals In Nuclear Physics: From Nuclear Structure to Cosmology. Springer New York. 2005.
  • Jackson, John David. Classical Electrodynamics. John Wiley & Sons, 1998.
  • K. Hagiwara et al. (Particle Data Group), Phys. Rev. D 66, 010001 (2002) - Passage of particles through matter (Rev.)
  • Bethe, H. (1930), Zur Theorie des Durchgangs schneller Korpuskularstrahlen durch Materie. Annalen der Physik, 397: 325–400. doi: 10.1002/andp.19303970303.

Vanjske poveznice