Razlika između inačica stranice »Kosinjska tiskara«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m (bnz) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara na slavenskom [[jug]]u nalazila se u Kosinju,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak|id=127701}}, str. 188.:{{citat2|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref> [[Arheologija|arheološkom]] i [[Povijest|povijesnom]] lokalitetu u blizini sela [[Donji Kosinj| | '''Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara na slavenskom [[jug]]u nalazila se u Kosinju,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak|id=127701}}, str. 188.:{{citat2|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup [[Sebastijan Glavinić]] u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref> [[Arheologija|arheološkom]] i [[Povijest|povijesnom]] lokalitetu u blizini sela [[Donji Kosinj|Donjeg]] i [[Gornji Kosinj|Gornjeg Kosinja]]. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Kratko vrijeme pošto je u [[Njemačka|Njemačkoj]] izumljen [[tiskarski stroj]] osnovali su knezovi [[Frankapani]] u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana [[1483.]] godine također za [[Crkva|crkvene]] potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno [[Staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije]]), ''[[Misal po zakonu rimskoga dvora]]''. | Kratko vrijeme pošto je u [[Njemačka|Njemačkoj]] izumljen [[tiskarski stroj]] osnovali su knezovi [[Frankapani]] u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana [[1483.]] godine također za [[Crkva|crkvene]] potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno [[Staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije]]), ''[[Misal po zakonu rimskoga dvora]]''. | ||
U ovoj tiskari 1491. otisnut je Brevijar, čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka. | U ovoj tiskari 1491. otisnut je ''Brevijar'', čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka. | ||
Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije [[1491.]] godine tiskan [[Glagoljica|glagoljski]] brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]]. | Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije [[1491.]] godine tiskan [[Glagoljica|glagoljski]] brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]]. | ||
[[Zvonimir Kulundžić]] je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, | [[Zvonimir Kulundžić]] je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske [[inkunabula|inkunabule]], [[misal]]i i [[brevijar]]i.<ref name="Nikola Bićanić"/> | ||
Ivan Mance u knjizi "''Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi''"<ref>[https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi]</ref>, obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare). | Ivan Mance u knjizi "''Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi''"<ref>[https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi]</ref>, obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare). | ||
Trenutačna izmjena od 01:23, 4. srpnja 2024.
Kosinjska tiskara, najstarija je tiskara na slavenskom jugu nalazila se u Kosinju,[1] arheološkom i povijesnom lokalitetu u blizini sela Donjeg i Gornjeg Kosinja.
Povijest
Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj osnovali su knezovi Frankapani u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana 1483. godine također za crkvene potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije), Misal po zakonu rimskoga dvora.
U ovoj tiskari 1491. otisnut je Brevijar, čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka.
Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije 1491. godine tiskan glagoljski brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji, a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u Vatikanskoj knjižnici.
Zvonimir Kulundžić je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.[1]
Ivan Mance u knjizi "Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi"[2], obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).
Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.
Povezani članci
Literatura
- Zvonimir Kulundžić, Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
- Zvonimir Kulundžić, Naše diskusije - Kosinj i "Telegram", Razlog, br. 45/46, rujan 1966., str. 129.-148. (separat)
- Zvonimir Kulundžić, 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.
Vrelo
- ↑ 1,0 1,1 Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
- "Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine."
- ↑ Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi