Tin Srbić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Tin Srbić'''-->{{Medalje vrh}} | <!--'''Tin Srbić'''-->{{Medalje vrh}} | ||
{{Medalje | {{Medalje šport | [[Gimnastika]]}} | ||
{{Medalje slika | Tin Srbić n.jpg | 200px| }} | {{Medalje slika | Tin Srbić n.jpg | 200px| }} | ||
{{Medalje OI}} | {{Medalje OI}} | ||
Posljednja izmjena od 27. prosinac 2023. u 02:01
| Osvojene medalje | |||
|---|---|---|---|
| Gimnastika | |||
| Center | |||
| Olimpijske igre | |||
| Svjetska prvenstva | |||
| zlato | Montreal 2017. | ||
| srebro | Stuttgart 2019. | ||
| Europska prvenstva | |||
| srebro | Szczecin 2019. | ||
| srebro | Mersin 2020. | ||
| Svjetski kupovi | |||
| zlato | 8. | ||
| srebro | 0. | ||
| bronca | 2. | ||
Tin Srbić (Zagreb, 11. rujna 1996.)[1] je hrvatski gimnastički reprezentativac. Član je zagrebačkog ZTD Hrvatskog sokola i student Sveučilišta u Slavonskom Brodu. [2]
Životopis[uredi]
Rodio se je u Zagrebu. Roditelji su se također bavili športom. Otac se je bavio atletikom, trčanjem na 400 i 800 metara, a poslije se našao u standardnim plesovima. Poslije je bio plesački sudac. Mati je također bavila se natjecateljskim plesom rock'n'rolla. Srbićeva mati je iz poznate je obitelji Supek. Tinov djed Zvonimir brat je hrvatskog akademika Ivana Supeka i hrvatskog filozofa, sociologa i psihologa Rudija Supeka, a i drugi članovi te obitelji istaknuli su se na brojnim drugim područjima.[3]
Tina su roditelji prvo probali odvesti neka trenira nogomet, no iz kluba su im rekli da je premalen, a isti je bio ishod kad su pokušali s hokejem na ledu. Naposljetku su ga odveli na gimnastiku, jer su ondje imali poznanike iz natjecateljskog plesa. Učlanio se u ZTD Hrvatski sokol. [3]
Srbić je na Svjetskom gimnastičkom prvenstvu u Montrealu 2017. osvojio zlato i postao svjetski prvak na preči što je najveći uspjeh u povijesti hrvatske gimnastike. Iste godine proglašen je za Hrvatskog sportaša godine kao drugi hrvatski gimnastičar u povijesti u izboru Sportskih novosti. Na Europskom prvenstvu u poljskom Szczecinu 2019. godine osvojio je srebrnu medalju sa najvišom ocjenom za vježbu u karijeri.
Srbić je 2019. na Svjetskom gimnastičkom prvenstvu u Stuttgartu osvojio srebrnu medalju čime je postao najuspješniji hrvatski gimnastičar na Svjetskim prvenstvima osvojivši dvije od četiri hrvatske medalje. Na natjecanjima Svjetskog kupa Srbić je do lipnja 2021. osvojio 15 medalja, od toga osam zlata.
Uspjesi[uredi]
Član je ZTD Hrvatski sokol od 2000. godine. Bio je hrvatski kadetski reprezentativac. Od 2006. godine uspješno se natječe na međunarodnim turnirima.[1]
Na međunarodnom turniru u Innsbrucku 2009. kao kadetski reprezentativac pobijedio je. Pobijedio je i na VPH u Zagrebu, osvojio je svih šest zlata na PPH, bio je iste godine treći na Rhental kupu u Švicarskoj te drugi na izrazito jakom turniru u Linzu. [1]
2015. je važio kao najtalentiraniji mladih hrvatski gimnastičar. Bio je četvrti junior Europe na preči. Zbog promjene rasporeda natjecanja koja je objavljena vrlo kasno, nije stigao doznati za to te je ožujka 2015. zakasnio na završnicu Svjetskog kupa koja se održala u Cottbusu, svojoj prvoj seniorskoj završnici Svjetskog kupa. Natjecao se na preči.[4]
Sudionik europskog prvenstva u gimnastici koje se održalo u Montpellieru od 15. do 19. travnja.[5]
Na svjetskom gimnastičkom kupu u Ljubljani travnja 2016. osvojio je broncu na preči, a nešto prije iste godine na natjecanju u Bakuu također je osvojio broncu.[2]
Na svjetskom gimnastičkom kupu u Kopru u svibnju 2017. osvojio je zlato na preči.
Srbić je na Svjetskom gimnastičkom prvenstvu u Montrealu 2017. osvojio zlato i postao svjetski prvak na preči što je najveći uspjeh u povijesti hrvatske gimnastike.[6]
Iste godine proglašen je za hrvatskog sportaša godine kao drugi hrvatski gimnastičar u povijesti u izboru Sportskih novosti.
Krajem 2017., Međunarodna gimnastička federacija (FIG) dodijelila mu je naslov gimnastičara svjetske klase.[7]
Na Svjetskom kupu u katarskoj Dohi krajem ožujka 2018. osvojio je zlato izvodeći dotad najtežu vježbu u karijeri.[8] Dva mjeseca kasnije slavio je i na domaćem terenu na Svjetskom kupu u Osijeku, obranivši prošlogodišnji naslov prvaka.[9]
Na Europskom gimnastičkom prvenstvu u poljskom Szczecinu 2019. godine Srbić je osvojio srebrnu medalju sa najvišom ocjenom za vježbu u karijeri.
Srbić je 2019. na Svjetskom gimnastičkom prvenstvu u Stuttgartu osvojio srebrnu medalju čime je postao najuspješniji hrvatski gimnastičar na Svjetskim prvenstvima osvojivši dvije od četiri hrvatske medalje.
Na turniru Svjetskog kupa u Varni u svibnju 2021. godine Srbić je dobio jednu od najviših ocjena u karijeri - 14,850 te osvojio osmo zlato u karijeri u Svjetskom kupu. Srbiću je to 15. medalja ukupno u Svjetskom kupu.[10]
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Tin Srbić GK Hrvatski sokol. Pristupljeno 25. travnja 2016.
- ↑ 2,0 2,1 gs: Tin Srbić brončani na SK u Ljubljani, narod.hr, 10. travnja 2016. Pristupljeno 25. travnja 2016.
- ↑ 3,0 3,1 Tina Premec: OBITELJSKA PRIČA TINA SRBIĆA Kao klinac je umalo odustao od gimnastike: Išao je na pripreme s klubom i plakao svaki dan, rekao nam je da ne želi više . Jutarnji list. 14. listopada 2017. Pristupljeno 27. prosinca 2023.
- ↑ ao: Tin Srbić zakasnio na finale Svjetskog kupa, narod.hr, 22. ožujka 2015. Pristupljeno 25. travnja 2016.
- ↑ ao: Najbolji hrvatski gimnastičari otputovali na EP, narod.hr, 11. travnja 2015. Pristupljeno 25. travnja 2016.
- ↑ Najveći uspjeh hrvatske gimnastike: Tin Srbić svjetski prvak! sport.hrt.hr, 8. listopada 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
- ↑ HINA: Tin Srbić proglašen "gimnastičarom svjetske klase" vecernji.hr, 29. prosinca 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2017.
- ↑ SRBIĆ ZLATNI U DOHI Odradio je najbolju vježbu u životu index.hr, 24. ožujka 2018. (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
- ↑ Tin Srbić zlatni na Svjetskom gimnastičkom kupu u Osijeku radio.hrt.hr, 27. svibnja 2018. (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
- ↑ ZLATO TINA SRBIĆA NA SVJETSKOM KUPU: SKRPALI GA ZA FINALE, PA DOBIO JEDNU OD NAJVEĆIH OCJENA U KARIJERI sportske.jutarnji.h, 30. svibnja 2021. (pristupljeno 5. lipnja 2021.)