Razlika između inačica stranice »Ibaba«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 8: Redak 8:
== Upravna organizacija ==
== Upravna organizacija ==
Upravno pripada [[Sigetska mikroregija|Sigetskoj mikroregiji]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. Poštanski broj je 7935.
Upravno pripada [[Sigetska mikroregija|Sigetskoj mikroregiji]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. Poštanski broj je 7935.
Upravno joj pripada '''Điriva''' (mađ. ''Gyűrűfű'').<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, str. 57.</ref> Nalazi se na {{coord|45.9009|17.7933|display=inline}}<ref>[https://mapcarta.com/N354879814 ''Gyűrűfű'']. Mapcarta.com. Pristupljeno 19. listopada 2023.</ref>


== Promet ==
== Promet ==

Trenutačna izmjena od 23:35, 19. listopada 2023.

Ibaba [1] (mađ. Ibafa) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 29,3 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46° 9' sjeverne zemljopisne širine i 17° 55' istočne zemljopisne dužine, u dolini unutar Želica. Ibaba je 1,5 km sjeverno, Mamelik je 2 km sjeverozapadno, Almáskeresztúr je 3 km jugozapadno, Možgaj je 6,5 km jugozapadno, a Laslov je 6 km zapadno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7935. Upravno joj pripada Điriva (mađ. Gyűrűfű).[2] Nalazi se na 45°54′03″N 17°47′36″E / 45.9009°N 17.7933°E / 45.9009; 17.7933[3]

Promet

1,5 km sjeverozapadno od sela prolazi željeznička pruga.

Povijest

1333. se selo spominje kao Ibafalwa. Selo je bilo posjedom obitelji Jeszenszky.

1974. mu je upravno pripojen zaselak Điriva (mađ. Gyűrűfű), a 1978. selo Korpád [4].

Stanovništvo

Ibaba ima 250 stanovnika (2001.). Mađara je preko 90%. 44% je rimokatolika, 7% je kalvinista, 30% bez vjere, a nepoznato i neizjašnjene vjere je 18%.

U 18. stoljeću izvori bilježe doseljene Hrvate i Nijemce.

Zanimljivosti

Selo je poznato diljem Mađarske.

U selu se od 1968. nalazi Muzej lula. Svojevremeno je u 20. st. u selu bio svećenik koji je često pušio drvenu lulu i s njom ga se moglo vidjeti na raznim mjestima. Jednom je na njega naišao novinar i sročio jezikolomku
"Az ibafai papnak fapipája van, ezért az ibafai papi pipa papi fapipa",
što bi u prijevodu značilo
"Svećenik iz Ibabe ima drvenu lulu, tako da svećenička lula iz Ibabe je svećenička drvena lula" [5].

Poznate osobe

Začasni kanonik Đakovsko-srijemske biskupije Stjepan Zagorac 1965. je godine bio župnik u Ibabi.[6][7]

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  2. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, str. 57.
  3. Gyűrűfű. Mapcarta.com. Pristupljeno 19. listopada 2023.
  4. Mađarski središnji statistički ured
  5. (mađ.) Fotomedia.hu (Arhivirano 9. srpnja 2006.)
  6. Preminuo preč. Stjepan Zagorac, Hrvatska matica iseljenika/IKA, 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.
  7. M. Kuveždanin: Preminuo preč. Stjepan Zagorac , Đakovačko-osječka nadbiskupija, pristupljeno 15. lipnja 2014.

Vanjske poveznice