Razlika između inačica stranice »Ivan Krmpotić«
(Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivan Krmpotić''' (Veljun Primorski, Krivi Put — Zagreb, 5. rujna 2023.), hrvatski visoki dužnosnik, politički uznik i Hrva...«.) |
|||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Rodio se je 1940. godine u Veljunu Primorskom. Diplomirao je [[kriminalistika|kriminalistiku]]. Radio je na predmetima [[gospodarski kriminalitet|gospodarskog kriminaliteta]], poput slučaja privrednog kriminala Ante Todorića, kriomčarenja nafte na deviznim računima u INI te krađe novca namijenjene izgradnji Obrazovnog centra RSUP-a. <ref name="kako je">N.L./mt: [https://narod.hr/kultura/foto-kako-je-udba-stvorila-hrvatsku-ivana-krmpotica-svoju-djecu-i-unucad-uveli-su-u-sve-strukture-danasnje-drzavne-vlasti ''(FOTO) ‘Kako je UDBA stvorila Hrvatsku’ Ivana Krmpotića: ‘Svoju djecu i unučad uveli su u sve strukture današnje državne vlasti’ '']. Narod.hr. 16. rujna 2018. Pristupljeno 6. rujna 2023.</ref> Progon hrvatskih proljećara dohvatio je i njega, pa su ga <ref name=umro/> Jugokomunističke vlasti su ga, premda je bio u ondašnjoj policiji (''miliciji'', SUP-u), proganjale, tukle i zatvarale. <ref name="kako je"/> | Rodio se je 1940. godine u Veljunu Primorskom. Diplomirao je [[kriminalistika|kriminalistiku]]. Radio je na predmetima [[gospodarski kriminalitet|gospodarskog kriminaliteta]], poput slučaja privrednog kriminala Ante Todorića, kriomčarenja nafte na deviznim računima u INI te krađe novca namijenjene izgradnji Obrazovnog centra RSUP-a. <ref name="kako je">N.L./mt: [https://narod.hr/kultura/foto-kako-je-udba-stvorila-hrvatsku-ivana-krmpotica-svoju-djecu-i-unucad-uveli-su-u-sve-strukture-danasnje-drzavne-vlasti ''(FOTO) ‘Kako je UDBA stvorila Hrvatsku’ Ivana Krmpotića: ‘Svoju djecu i unučad uveli su u sve strukture današnje državne vlasti’ '']. Narod.hr. 16. rujna 2018. Pristupljeno 6. rujna 2023.</ref> Progon hrvatskih proljećara dohvatio je i njega, pa su ga <ref name=umro/> Jugokomunističke vlasti su ga, premda je bio u ondašnjoj policiji (''miliciji'', SUP-u), proganjale, tukle i zatvarale. <ref name="kako je"/> | ||
Uključio se u obranu Hrvatsku na samom početku. Osnivačem je prve ratne postrojbe iz Domovinskog rata. Sa svojih 1800 ratnika, [[Prvi hrvatski redarstvenik|Prvih hrvatskih redarstvenika]], ispisao je novu hrvatsku povijest.<ref name=osmrtnica>[https://slobodnadalmacija.hr/osmrtnice/umrli?date=05.09.2023 Osmrtnica] u Slobodnoj Dalmaciji. Pristupljeno 6. rujna 2023.</ref> Pri formiranju postrojbe budućih redarstvenika morali su se držati onda važećeg Zakonom o organima unutrašnjih poslova. Opstrukcije su dolazile iz neočevanih pravaca. Pojedini liječnici nisu rado primili činjenicu o formiranju postrojbe prvih hrvatskih redarstvenika. Opstruirali su fomiranje rušeći mladiće na liječničkim pregledima, sprječavajući svakako da ne bi postali ovlaštene službene osobe. Teškoća je bila što se to moralo obaviti sve u 15 dana, a prvi pregled obavljen je [[16. srpnja u Domovinskom ratu|16. srpnja]] [[1990.]] godine u Domu zdravlja MUP-a u Zagrebu, u Šarengradskoj ulici. Nijedan liječnik takvog ondašnjeg RSUP-a nije poslije u osamostaljenoj hrvatskoj državi izgubio posao zbog takvih opstrukcija. Obuka je krenula [[5. kolovoza u Domovinskom ratu|5. kolovoza]] 1990. godine. Prvi prijavak postrojba je podnijela Vrhovnom zapovjedniku dr. Franji Tuđmanu [[8. kolovoza u Domovinskom ratu|8. kolovoza]]. Iz sastava ove postrojbe oblikovana je ATJ Lučko, dio je potom preraspoređen u sastav ATJ Tuškanac (kasnije ''Alfe''), i na koncu raspoređivanje po policijskim ustrojstvenim postrojbama po RH. Od preostalih je oblikovana posebna specijalna postrojba policije koja je prerasla u postrojbu Zbora narodne garde (ZNG) i gardijsku brigadu ''Tigrovi''. <ref name="kako je"/> | Uključio se u obranu Hrvatsku na samom početku. Osnivačem je prve ratne postrojbe iz Domovinskog rata. Sa svojih 1800 ratnika, [[Prvi hrvatski redarstvenik|Prvih hrvatskih redarstvenika]], ispisao je novu hrvatsku povijest.<ref name=osmrtnica>[https://slobodnadalmacija.hr/osmrtnice/umrli?date=05.09.2023 Osmrtnica Ivanu Krmpotiću] u Slobodnoj Dalmaciji. 5. rujna 2023. Pristupljeno 6. rujna 2023.</ref> Pri formiranju postrojbe budućih redarstvenika morali su se držati onda važećeg Zakonom o organima unutrašnjih poslova. Opstrukcije su dolazile iz neočevanih pravaca. Pojedini liječnici nisu rado primili činjenicu o formiranju postrojbe prvih hrvatskih redarstvenika. Opstruirali su fomiranje rušeći mladiće na liječničkim pregledima, sprječavajući svakako da ne bi postali ovlaštene službene osobe. Teškoća je bila što se to moralo obaviti sve u 15 dana, a prvi pregled obavljen je [[16. srpnja u Domovinskom ratu|16. srpnja]] [[1990.]] godine u Domu zdravlja MUP-a u Zagrebu, u Šarengradskoj ulici. Nijedan liječnik takvog ondašnjeg RSUP-a nije poslije u osamostaljenoj hrvatskoj državi izgubio posao zbog takvih opstrukcija. Obuka je krenula [[5. kolovoza u Domovinskom ratu|5. kolovoza]] 1990. godine. Prvi prijavak postrojba je podnijela Vrhovnom zapovjedniku dr. Franji Tuđmanu [[8. kolovoza u Domovinskom ratu|8. kolovoza]]. Iz sastava ove postrojbe oblikovana je ATJ Lučko, dio je potom preraspoređen u sastav ATJ Tuškanac (kasnije ''Alfe''), i na koncu raspoređivanje po policijskim ustrojstvenim postrojbama po RH. Od preostalih je oblikovana posebna specijalna postrojba policije koja je prerasla u postrojbu Zbora narodne garde (ZNG) i gardijsku brigadu ''Tigrovi''. <ref name="kako je"/> | ||
U demokratskoj Hrvatskoj obnašao je dužnost prvog zamjenika policije.<ref name=umro/> Travnja 1990. prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman postavio ga je na mjesto čelnika [[Služba državne sigurnosti|Službe državne sigurnosti]]. Obnašao je dužnost šefa osiguranja svehrvatskog dana 30. svibnja 1990. godine. <ref name="kako je"/> | U demokratskoj Hrvatskoj obnašao je dužnost prvog zamjenika policije.<ref name=umro/> Travnja 1990. prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman postavio ga je na mjesto čelnika [[Služba državne sigurnosti|Službe državne sigurnosti]]. Obnašao je dužnost šefa osiguranja svehrvatskog dana 30. svibnja 1990. godine. <ref name="kako je"/> | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
Bio je prvim predsjednikom Udruge „Prvi hrvatski redarstvenik Prvi hrvatski redarstvenik<ref name=umro/> 5.VIII.1990.”.<ref name=osmrtnica/> | Bio je prvim predsjednikom Udruge „Prvi hrvatski redarstvenik Prvi hrvatski redarstvenik<ref name=umro/> 5.VIII.1990.”.<ref name=osmrtnica/> | ||
Svjedočanstva iz vremena stvaranja Hrvatske zabilježio je u svojoj knjizi ''Kako je UDBA stvorila Hrvatsku'', u kojoj je zabilježio i kasnija svjedočanstva, kad je bio svjedokom tužiteljstva SR Njemačke u procesu protiv Zdravka Mustača i Josipa Perkovića.<ref name=umro/> Na predstavljanju knjige istakao je da je hrvatska javnost dobila premalo informacija o procesu, premda je trajao više godina.<ref name="kako je"/> | Svjedočanstva iz vremena stvaranja Hrvatske zabilježio je u svojoj knjizi ''Kako je UDBA stvorila Hrvatsku'', u kojoj je zabilježio i kasnija svjedočanstva, kad je bio svjedokom tužiteljstva SR Njemačke u procesu protiv Zdravka Mustača i Josipa Perkovića.<ref name=umro/> Na predstavljanju knjige istakao je da je hrvatska javnost dobila premalo informacija o procesu, premda je trajao više godina.<ref name="kako je"/> | ||
Tek su rijetki mediji sustavnije izvješćivali o suđenju, a glavni su davali dozirane informacije, što svjedoči koliko su glavnostrujaški mediji u RH kontrolirani od struktura koje funkcioniraju u svrhu zaštite bivših totalitarnih struktura. Na svjedočenju na tom procesu izašlo je na vidjelo premrježenost nove Hrvatske starim strukturama. Krmpotić je dobijao prijetnje, poput mnogih drugih svjedoka, a to zastrašivanje pokazivalo je obrazac sustavnosti. Određeni moćni krugovi u policiji RH djelovali su tako da su prijetnje koje je Krmpotić prijavio bile ignorirane. Određeni moćni krugovi u DORH-u djelovali su tako da je postojala opravdana sumnja da su [[zaštićeni svjedok|zaštićeni svjedoci]] trpili zastrašivanja i progone na suđenju u Münchenu, pa je bilo i slučaja, među kojima i Krmpotićev, da su svjedoci pozivani na ekspresna ročišta, u slučajima koji su otišli u zastaru, kako kažu podatci dostupni u medijima. Naposljetku je Krmpotić morao biti prebačen u [[sigurna kuća|sigurnu kuću]] u Njemačkoj.<ref>am: [https://narod.hr/hrvatska/visnja-staresina-slucaj-krmpotic-je-vrhunac-sustavnog-zastrasivanja-i-kapitulacija-pravne-drzave-u-hrvatskoj '' Višnja Starešina: Slučaj Krmpotić je vrhunac sustavnog zastrašivanja i kapitulacija pravne države u Hrvatskoj'']. Narod.hr. 21. travnja 2015. Pristupljeno 6. rujna 2023.</ref> | |||
Nakon odlaska u mirovinu živio je u Zagrebu i Senju. <ref name="kako je"/> Umro je u Zagrebu je 2. rujna 2023. godine.<ref name=umro/> | Nakon odlaska u mirovinu živio je u Zagrebu i Senju. <ref name="kako je"/> Umro je u Zagrebu je 2. rujna 2023. godine.<ref name=umro/> | ||
Trenutačna izmjena od 00:24, 6. rujna 2023.
Ivan Krmpotić (Veljun Primorski, Krivi Put — Zagreb, 5. rujna 2023.), hrvatski visoki dužnosnik, politički uznik i hrvatski proljećar. jedan od najzaslužnijih za formiranje inicijalne obrane u Domovinskom ratu. [1]
Životopis
Rodio se je 1940. godine u Veljunu Primorskom. Diplomirao je kriminalistiku. Radio je na predmetima gospodarskog kriminaliteta, poput slučaja privrednog kriminala Ante Todorića, kriomčarenja nafte na deviznim računima u INI te krađe novca namijenjene izgradnji Obrazovnog centra RSUP-a. [2] Progon hrvatskih proljećara dohvatio je i njega, pa su ga [1] Jugokomunističke vlasti su ga, premda je bio u ondašnjoj policiji (miliciji, SUP-u), proganjale, tukle i zatvarale. [2]
Uključio se u obranu Hrvatsku na samom početku. Osnivačem je prve ratne postrojbe iz Domovinskog rata. Sa svojih 1800 ratnika, Prvih hrvatskih redarstvenika, ispisao je novu hrvatsku povijest.[3] Pri formiranju postrojbe budućih redarstvenika morali su se držati onda važećeg Zakonom o organima unutrašnjih poslova. Opstrukcije su dolazile iz neočevanih pravaca. Pojedini liječnici nisu rado primili činjenicu o formiranju postrojbe prvih hrvatskih redarstvenika. Opstruirali su fomiranje rušeći mladiće na liječničkim pregledima, sprječavajući svakako da ne bi postali ovlaštene službene osobe. Teškoća je bila što se to moralo obaviti sve u 15 dana, a prvi pregled obavljen je 16. srpnja 1990. godine u Domu zdravlja MUP-a u Zagrebu, u Šarengradskoj ulici. Nijedan liječnik takvog ondašnjeg RSUP-a nije poslije u osamostaljenoj hrvatskoj državi izgubio posao zbog takvih opstrukcija. Obuka je krenula 5. kolovoza 1990. godine. Prvi prijavak postrojba je podnijela Vrhovnom zapovjedniku dr. Franji Tuđmanu 8. kolovoza. Iz sastava ove postrojbe oblikovana je ATJ Lučko, dio je potom preraspoređen u sastav ATJ Tuškanac (kasnije Alfe), i na koncu raspoređivanje po policijskim ustrojstvenim postrojbama po RH. Od preostalih je oblikovana posebna specijalna postrojba policije koja je prerasla u postrojbu Zbora narodne garde (ZNG) i gardijsku brigadu Tigrovi. [2]
U demokratskoj Hrvatskoj obnašao je dužnost prvog zamjenika policije.[1] Travnja 1990. prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman postavio ga je na mjesto čelnika Službe državne sigurnosti. Obnašao je dužnost šefa osiguranja svehrvatskog dana 30. svibnja 1990. godine. [2]
U svojim svjedočanstvima koje je poslije zabilježio u knjizi, naglasio je da su duboki veliki problem zasnivanja izvršne vlasti hrvatske države, kadrovi koje je naslijedila od bivše države. Kazao je da "Danas govoriti koji od njih nije pripadao zloglasnoj UDBI a koji je radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova RH Hrvatske i Jugoslavije je iluzorno." te da predsjednik Tuđman je morao prihvatiti takvo stanje da bi uopće mogao stvoriti državu, odnosno da tada nije bila moguća lustracija. No, to osoblje je svoje potomstvo i članove užih obitelji uvelo u sve strukture današnje državne vlasti, tako da su u sustavu ostali isti ljudi ili njihove obitelji koje danas čine rukovodnu jezgru države Hrvatske.[2]
Bio je prvim predsjednikom Udruge „Prvi hrvatski redarstvenik Prvi hrvatski redarstvenik[1] 5.VIII.1990.”.[3] Svjedočanstva iz vremena stvaranja Hrvatske zabilježio je u svojoj knjizi Kako je UDBA stvorila Hrvatsku, u kojoj je zabilježio i kasnija svjedočanstva, kad je bio svjedokom tužiteljstva SR Njemačke u procesu protiv Zdravka Mustača i Josipa Perkovića.[1] Na predstavljanju knjige istakao je da je hrvatska javnost dobila premalo informacija o procesu, premda je trajao više godina.[2] Tek su rijetki mediji sustavnije izvješćivali o suđenju, a glavni su davali dozirane informacije, što svjedoči koliko su glavnostrujaški mediji u RH kontrolirani od struktura koje funkcioniraju u svrhu zaštite bivših totalitarnih struktura. Na svjedočenju na tom procesu izašlo je na vidjelo premrježenost nove Hrvatske starim strukturama. Krmpotić je dobijao prijetnje, poput mnogih drugih svjedoka, a to zastrašivanje pokazivalo je obrazac sustavnosti. Određeni moćni krugovi u policiji RH djelovali su tako da su prijetnje koje je Krmpotić prijavio bile ignorirane. Određeni moćni krugovi u DORH-u djelovali su tako da je postojala opravdana sumnja da su zaštićeni svjedoci trpili zastrašivanja i progone na suđenju u Münchenu, pa je bilo i slučaja, među kojima i Krmpotićev, da su svjedoci pozivani na ekspresna ročišta, u slučajima koji su otišli u zastaru, kako kažu podatci dostupni u medijima. Naposljetku je Krmpotić morao biti prebačen u sigurnu kuću u Njemačkoj.[4]
Nakon odlaska u mirovinu živio je u Zagrebu i Senju. [2] Umro je u Zagrebu je 2. rujna 2023. godine.[1]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 amp: Umro Ivan Krmpotić, veliki borac za neovisnu Hrvatsku . Narod.hr. 2. rujna 2023. Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 N.L./mt: (FOTO) ‘Kako je UDBA stvorila Hrvatsku’ Ivana Krmpotića: ‘Svoju djecu i unučad uveli su u sve strukture današnje državne vlasti’ . Narod.hr. 16. rujna 2018. Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ 3,0 3,1 Osmrtnica Ivanu Krmpotiću u Slobodnoj Dalmaciji. 5. rujna 2023. Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ am: Višnja Starešina: Slučaj Krmpotić je vrhunac sustavnog zastrašivanja i kapitulacija pravne države u Hrvatskoj. Narod.hr. 21. travnja 2015. Pristupljeno 6. rujna 2023.