Razlika između inačica stranice »Hugo Gjanković«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hugo Gjanković''' ([[Buzet]], [[18. rujna]] [[1893.]] – [[Dubrovnik]], [[14. svibnja]] [[1981.]]), hrvatski [[liječnik]], [[kirurg]] i [[ginekolog]]<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22119 Gjanković, Hugo] | Hrvatska enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Gjanković, Hugo}} | {{GLAVNIRASPORED:Gjanković, Hugo}} | ||
[[Kategorija:Hrvatski | [[Kategorija:Hrvatski ginekolozi]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Beč]] | [[Kategorija:Životopisi, Beč]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] | ||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] | [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] | ||
[[Kategorija:Kirurzi]] | [[Kategorija:Kirurzi]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] | [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] | ||
Trenutačna izmjena od 23:09, 19. kolovoza 2023.
Hugo Gjanković (Buzet, 18. rujna 1893. – Dubrovnik, 14. svibnja 1981.), hrvatski liječnik, kirurg i ginekolog[1]
Životopis
Rođen u Buzetu. U Beču je studirao medicinu. Doktorirao je 1920. godine. [2] Specijalizirao ginekologiju i kirurgiju.[1] U Beču se zaposlio na ginekološkoj klinici, a od 1922. suradnik je novonastalog odjela za kirurgiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beču.[2] Od 1922. radi na zagrebačkoj Kirurškoj klinici. [1] Zbog političkih je razloga tijekom Drugog svjetskog rata preselio na kiruršku kliniku u Sarajevu. [2] Sveučilišni je profesor na zagrebačkoj klinici od 1947., a od 1952. do 1953. obnašao je dužnost predstojnika. Od 1953. je u Dubrovniku, gdje vodi kirurški odjel bonice sve do 1961. godine. [1] Smatra ga se jednim od osnivača suvremene kirurgije u Hrvatskoj. Autor je prvih hrvatskih udžbenika iz opće kirurgije i kirurške propedeutike. Osnivač je i urednik prvoga hrvatskoga časopisa Acta chirurgica. Osnovao ga je 1950. godine.[1] Članke objavio i u Liječničkom vjesniku.[2] Autor više članaka Medicinske enciklopedije Leksikografskog zavoda.[3] Uže područje Gjankovićeva interesa bila je kirurgija peptični ulkus te liječenje raka dojke kirurškim putem.[1]
Bio je članom Hrvatskog liječničkog zbora.[2]
Bogata dubrovačka povijest inspirirala ga je te je objavio je nekoliko radova iz dubrovačke medicinske prošlosti. Radove iz ovog područja objavio je u mnogim časopisima među kojima su Dubrovnik i Naše more. [3]
Oženio je Gretu, Židovku koja je u prvom braku bila udata za Adolfa Bresslauera. Prema svjedočenju Mirjane Gross, Hugova supruga Greta izmolila je nadbiskupa Stepinca neka izda lažan rodni list njezinu sinu Danu (r. 1925.). U listu bi pisalo da je Danov otac Gjanković, a ne Bresslauer, čime bi bio dijete iz mješovitog braka i time spašen. Gretinoj je molbi Stepinac te je Gretin sin Dan Bresslauer postao Gjanković.[4]
Izabrana djela
- Nauka o zavojima: priručnik sa 363 originalne ilustracije. Zagreb, Medicinska knjiga, 1976.
- Hugo Gjanković, Sreten Bošković: Dijagnoza u opštoj hirurgiji. Svjetlost, Sarajevo 1988. ISBN 8601022464
Bibliografija
- Vučak I.: Dr. Hugo Gjanković (Buzet, 18 September 1893--Dubrovnik, 14 May 1981). „Liječnički vjesnik”. 123 (11-12), s. 327-33, 2001. PMID: 11930761.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Gjanković, Hugo | Hrvatska enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Knjižnica FOI Hugo Gjanković
- ↑ 3,0 3,1 HR - Radio Dubrovnik Gradoplov, Na današnji dan, 14. svibnja, urednik i autor Sebastijan Vukosavić, 14. svibnja 2016.
- ↑ Ivo Goldstein o Holokaustu i kardinalu Stepincu, str. 47
Vanjske poveznice
- WorldCat
- Knjižnica FOI Hugo Gjanković, članci u časopisima
- Billiongraves