More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Branko Lentić''' ([[Milna (općina)|Milna]], [[novinstvo u 1938.|1938.]] – [[Zagreb]], [[14. veljače]] [[novinstvo u 2018.|2018.]]<ref> http://vijesti.hrt.hr/430243/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije</ref><ref> http://www.hrt.hr/431087/organizacija/na-hrt-u-odrzana-komemoracija-za-hrt-ova-doajena-branka-lentica</ref><ref name=vijesti>HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije-690922 ''Umro Branko Lentić, dokumentarist i prvi direktor Hrvatske televizije '']. HRT. 14. veljače 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2023.</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] novinar i redatelj dokumentarnih filmova. | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Milni [[film u 1938.|1938.]].<ref name=vijesti/> | |||
===Novinarski i redateljski rad=== | ===Novinarski i redateljski rad=== | ||
| Redak 12: | Redak 13: | ||
U početku osamdesetih godina izborio se, potaknut suradnjom ''[[Alpe-Adria]]'', da se 1982. pokrene televizijski magazin ''[[Alpe-Dunav-Jadran]]''. kroz koji je Televizija Zagreb približavala publici ideju srednjoeuropskog zajedništva, unatoč protivljenjima iz krugova [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. "S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slično."<ref> http://www.nacional.hr/clanak/41978/prva-tv-emisija-koja-je-presla-zeljezni-zastor</ref> | U početku osamdesetih godina izborio se, potaknut suradnjom ''[[Alpe-Adria]]'', da se 1982. pokrene televizijski magazin ''[[Alpe-Dunav-Jadran]]''. kroz koji je Televizija Zagreb približavala publici ideju srednjoeuropskog zajedništva, unatoč protivljenjima iz krugova [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. "S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slično."<ref> http://www.nacional.hr/clanak/41978/prva-tv-emisija-koja-je-presla-zeljezni-zastor</ref> | ||
Bio je prvi direktor Hrvatske televizije 1990.-1992. | Bio je prvi direktor Hrvatske televizije<ref name=vijesti/> 1990.-1992. | ||
Bio je i predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova, koji je okupio niz televizijskih kuća ([[BBC]], [[NTV]], [[Radiotelevisione italiana|RAI]], [[STV]]), te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu. | Bio je i predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova, koji je okupio niz televizijskih kuća ([[BBC]], [[NTV]], [[Radiotelevisione italiana|RAI]], [[STV]]), te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu. | ||
| Redak 19: | Redak 20: | ||
Među tim filmovima kultni status ima ''Iza Lože'', kroniku gledišta splitskih dokoličara na [[Lenko Grčić|Gaginu]] štekatu Iza Lože. ''Svjedok'' polazi od uplakane djevojčice u modrom kaputiću u koloni izbjeglica iz Vukovara. ''Žulj'' opisuje pridošlice, radnike koji traže posao i mogućnosti boljega života, nastanjeni u [[favela|faveli]] iznad Rijeke, često i bez struje i bez vode, stvarajući obitelji, pokušavajući živjeti neki normalan život. ''Mjesto koje hoće živjeti'' o Vranjičanima kojima život ugrožava cementara i azbest snimljen je 1976., a danas gotovo da je aktualniji. Svi ti i mnogi drugovi Lentićevi filmovi su ne samo dokument svoga doba, nego i izvrsni filmovi, temeljeni na minimalnoj poetici dokumentarca. | Među tim filmovima kultni status ima ''Iza Lože'', kroniku gledišta splitskih dokoličara na [[Lenko Grčić|Gaginu]] štekatu Iza Lože. ''Svjedok'' polazi od uplakane djevojčice u modrom kaputiću u koloni izbjeglica iz Vukovara. ''Žulj'' opisuje pridošlice, radnike koji traže posao i mogućnosti boljega života, nastanjeni u [[favela|faveli]] iznad Rijeke, često i bez struje i bez vode, stvarajući obitelji, pokušavajući živjeti neki normalan život. ''Mjesto koje hoće živjeti'' o Vranjičanima kojima život ugrožava cementara i azbest snimljen je 1976., a danas gotovo da je aktualniji. Svi ti i mnogi drugovi Lentićevi filmovi su ne samo dokument svoga doba, nego i izvrsni filmovi, temeljeni na minimalnoj poetici dokumentarca. | ||
Umro je 2018. godine.<ref name=vijesti/> | |||
===Obitelj=== | ===Obitelj=== | ||
Brat je novinara Ante | Brat je novinara [[Ante Lentić]]a i povjesničara umjetnosti [[Ivan Lentić|Ivana Lentića]]. | ||
==Filmografija (djelomična)== | ==Filmografija (djelomična)== | ||
* ''Ljudi s periferije'' (1967.) | * ''[[Ljudi s periferije]]'' (1967.) | ||
* ''Grga'' (1968.) | * ''[[Grga]]'' (1968.) | ||
* ''Zagreb – bijeli grad'' (1969.) | * ''[[Zagreb – bijeli grad]]'' (1969.) | ||
* ''[[Đurđica Bjedov | * ''[[Đurđica Bjedov ili o sreći]]'' (1970.) | ||
* ''Zadar je najbolji'' (1974.) | * ''[[Zadar je najbolji]]'' (1974.) | ||
* ''Dinamitaši'' (1974.) | * ''[[Dinamitaši]]'' (1974.) | ||
* ''Dobro jutro, Avdići'' (1975.) | * ''[[Dobro jutro, Avdići]]'' (1975.) | ||
* ''Cestom koje nema (1975.)'' | * ''[[Cestom koje nema]] (1975.)'' | ||
* ''Mjesto koje hoće živjeti'' (1976.) | * ''[[Mjesto koje hoće živjeti]]'' (1976.) | ||
* ''Tjedan jednog liječnika'' (1976.) | * ''[[Tjedan jednog liječnika]]'' (1976.) | ||
* ''Žulj'' (1976.) | * ''[[Žulj (1976.)|Žulj]]'' (1976.) | ||
* ''IV f'' (1977.) | * ''[[IV f]]'' (1977.) | ||
* ''Iza Lože'' (1978.) | * ''[[Iza Lože]]'' (1978.) | ||
* ''Govori Tijarica'' (1979.) | * ''[[Govori Tijarica]]'' (1979.) | ||
* ''Tajna djedove tamburice'' (1982.) | * ''[[Tajna djedove tamburice]]'' (1982.) | ||
* ''Svjedok'' (1994.) | * ''[[Svjedok (1994.)|Svjedok]]'' (1994.) | ||
| Redak 58: | Redak 61: | ||
[[Kategorija:Hrvatska televizija]] | [[Kategorija:Hrvatska televizija]] | ||
[[Kategorija:Milna]] | [[Kategorija:Milna]] | ||
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] | |||
[[Kategorija:Hrvatski autori dokumentarnih filmova]] | |||
Posljednja izmjena od 14. svibanj 2023. u 22:20
Branko Lentić (Milna, 1938. – Zagreb, 14. veljače 2018.[1][2][3]), hrvatski novinar i redatelj dokumentarnih filmova.
Životopis
Novinarski i redateljski rad
U novinarstvu od 1966. Sav radni vijek proveo je na Hrvatskoj televiziji, od početka 1966. do umirovljenja 1993., te nakon njega kao autor dokumentarnih filmova i mentor mlađih novinara. Počeo je kao autor i urednik emisija za mlade. Pročuo se dokumentarnom serijom Objektiv 350.
Bio je urednik programa Televizije Zagreb 1969.-1972., kada je smijenjen jer se nije odupro hrvatskom proljeću.
U početku osamdesetih godina izborio se, potaknut suradnjom Alpe-Adria, da se 1982. pokrene televizijski magazin Alpe-Dunav-Jadran. kroz koji je Televizija Zagreb približavala publici ideju srednjoeuropskog zajedništva, unatoč protivljenjima iz krugova Jugoslavenske radiotelevizije. "S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slično."[4]
Bio je prvi direktor Hrvatske televizije[3] 1990.-1992.
Bio je i predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova, koji je okupio niz televizijskih kuća (BBC, NTV, RAI, STV), te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu.
Autor je više od dvjesto dokumentarnih filmova. Njihova dokumentarna vrijednost priznata je odmah, ali tek kasnije su ustalilo mišljenje o njihovoj izrazitoj filmskoj vrijednosti. Već sedamdesetih godina svjetski televizijski stručnjaci počinju proučavati Lentićev specifičan stil i pisati o njemu. Lentić snima kao naizgled distanciran svjedok, bez komentiranja, uspostavljajući tako izravan kontakt publike s „malim“, praktički anonimnim junacima svojih filmskih priča. "Svaki čovjek“ , kaže Lentić, „može biti junak filma. Samo to treba znati vidjeti".[5]
Među tim filmovima kultni status ima Iza Lože, kroniku gledišta splitskih dokoličara na Gaginu štekatu Iza Lože. Svjedok polazi od uplakane djevojčice u modrom kaputiću u koloni izbjeglica iz Vukovara. Žulj opisuje pridošlice, radnike koji traže posao i mogućnosti boljega života, nastanjeni u faveli iznad Rijeke, često i bez struje i bez vode, stvarajući obitelji, pokušavajući živjeti neki normalan život. Mjesto koje hoće živjeti o Vranjičanima kojima život ugrožava cementara i azbest snimljen je 1976., a danas gotovo da je aktualniji. Svi ti i mnogi drugovi Lentićevi filmovi su ne samo dokument svoga doba, nego i izvrsni filmovi, temeljeni na minimalnoj poetici dokumentarca.
Umro je 2018. godine.[3]
Obitelj
Brat je novinara Ante Lentića i povjesničara umjetnosti Ivana Lentića.
Filmografija (djelomična)
- Ljudi s periferije (1967.)
- Grga (1968.)
- Zagreb – bijeli grad (1969.)
- Đurđica Bjedov ili o sreći (1970.)
- Zadar je najbolji (1974.)
- Dinamitaši (1974.)
- Dobro jutro, Avdići (1975.)
- Cestom koje nema (1975.)
- Mjesto koje hoće živjeti (1976.)
- Tjedan jednog liječnika (1976.)
- Žulj (1976.)
- IV f (1977.)
- Iza Lože (1978.)
- Govori Tijarica (1979.)
- Tajna djedove tamburice (1982.)
- Svjedok (1994.)
Nagrade i priznanja
- Brojne domaće i strane nagrade za dokumentarne emisije odnosno filmove
- Nagrada "Otokar Keršovani" za životno djelo (2001.)
Izvori
- ↑ http://vijesti.hrt.hr/430243/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije
- ↑ http://www.hrt.hr/431087/organizacija/na-hrt-u-odrzana-komemoracija-za-hrt-ova-doajena-branka-lentica
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 HRT: Umro Branko Lentić, dokumentarist i prvi direktor Hrvatske televizije . HRT. 14. veljače 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2023.
- ↑ http://www.nacional.hr/clanak/41978/prva-tv-emisija-koja-je-presla-zeljezni-zastor
- ↑ http://ontv.se/info/101561274786100-dokuteka