Razlika između inačica stranice »Branko Lentić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Branko Lentić'''-->'''Branko Lentić''' ([[Milna (općina)|Milna]], [[1938.]] – [[Zagreb]], [[2018.]]<ref> http://vijesti.hrt.hr/430243/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije</ref><ref> http://www.hrt.hr/431087/organizacija/na-hrt-u-odrzana-komemoracija-za-hrt-ova-doajena-branka-lentica</ref>) [[Hrvatska|hrvatski]] je novinar i redatelj dokumentarnih filmova.
'''Branko Lentić''' ([[Milna (općina)|Milna]], [[novinstvo u 1938.|1938.]] – [[Zagreb]], [[14. veljače]] [[novinstvo u 2018.|2018.]]<ref> http://vijesti.hrt.hr/430243/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije</ref><ref> http://www.hrt.hr/431087/organizacija/na-hrt-u-odrzana-komemoracija-za-hrt-ova-doajena-branka-lentica</ref><ref name=vijesti>HRT: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije-690922 ''Umro Branko Lentić, dokumentarist i prvi direktor Hrvatske televizije '']. HRT. 14. veljače 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2023.</ref>), [[Hrvatska|hrvatski]] novinar i redatelj dokumentarnih filmova.


== Životopis ==
== Životopis ==
Rodio se je u Milni [[film u 1938.|1938.]].<ref name=vijesti/>


===Novinarski i redateljski rad===
===Novinarski i redateljski rad===
Redak 12: Redak 13:
U početku osamdesetih godina izborio se, potaknut suradnjom ''[[Alpe-Adria]]'', da se 1982. pokrene televizijski magazin ''[[Alpe-Dunav-Jadran]]''. kroz koji je Televizija Zagreb približavala publici ideju srednjoeuropskog zajedništva, unatoč protivljenjima iz krugova [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. "S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slično."<ref> http://www.nacional.hr/clanak/41978/prva-tv-emisija-koja-je-presla-zeljezni-zastor</ref>
U početku osamdesetih godina izborio se, potaknut suradnjom ''[[Alpe-Adria]]'', da se 1982. pokrene televizijski magazin ''[[Alpe-Dunav-Jadran]]''. kroz koji je Televizija Zagreb približavala publici ideju srednjoeuropskog zajedništva, unatoč protivljenjima iz krugova [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. "S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slično."<ref> http://www.nacional.hr/clanak/41978/prva-tv-emisija-koja-je-presla-zeljezni-zastor</ref>


Bio je prvi direktor Hrvatske televizije 1990.-1992.  
Bio je prvi direktor Hrvatske televizije<ref name=vijesti/> 1990.-1992.  


Bio je i predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova, koji je okupio niz televizijskih kuća ([[BBC]], [[NTV]], [[Radiotelevisione italiana|RAI]], [[STV]]), te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu.
Bio je i predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova, koji je okupio niz televizijskih kuća ([[BBC]], [[NTV]], [[Radiotelevisione italiana|RAI]], [[STV]]), te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu.
Redak 19: Redak 20:


Među tim filmovima kultni status ima ''Iza Lože'', kroniku gledišta splitskih dokoličara na [[Lenko Grčić|Gaginu]] štekatu Iza Lože. ''Svjedok'' polazi od uplakane djevojčice u modrom kaputiću u koloni izbjeglica iz Vukovara.  ''Žulj'' opisuje pridošlice, radnike koji traže posao i mogućnosti boljega života, nastanjeni u [[favela|faveli]] iznad Rijeke, često i bez struje i bez vode, stvarajući obitelji, pokušavajući živjeti neki normalan život. ''Mjesto koje hoće živjeti'' o Vranjičanima kojima život ugrožava cementara i azbest snimljen je 1976., a danas gotovo da je aktualniji. Svi ti i mnogi drugovi Lentićevi filmovi su ne samo dokument svoga doba, nego i izvrsni filmovi, temeljeni na minimalnoj poetici dokumentarca.
Među tim filmovima kultni status ima ''Iza Lože'', kroniku gledišta splitskih dokoličara na [[Lenko Grčić|Gaginu]] štekatu Iza Lože. ''Svjedok'' polazi od uplakane djevojčice u modrom kaputiću u koloni izbjeglica iz Vukovara.  ''Žulj'' opisuje pridošlice, radnike koji traže posao i mogućnosti boljega života, nastanjeni u [[favela|faveli]] iznad Rijeke, često i bez struje i bez vode, stvarajući obitelji, pokušavajući živjeti neki normalan život. ''Mjesto koje hoće živjeti'' o Vranjičanima kojima život ugrožava cementara i azbest snimljen je 1976., a danas gotovo da je aktualniji. Svi ti i mnogi drugovi Lentićevi filmovi su ne samo dokument svoga doba, nego i izvrsni filmovi, temeljeni na minimalnoj poetici dokumentarca.
Umro je 2018. godine.<ref name=vijesti/>


===Obitelj===
===Obitelj===


Brat je novinara Ante Lentića i povjesničara umjetnosti Ivana Lentića.
Brat je novinara [[Ante Lentić]]a i povjesničara umjetnosti [[Ivan Lentić|Ivana Lentića]].


==Filmografija (djelomična)==
==Filmografija (djelomična)==


* ''Ljudi s periferije'' (1967.)
* ''[[Ljudi s periferije]]'' (1967.)
* ''Grga'' (1968.)
* ''[[Grga]]'' (1968.)
* ''Zagreb – bijeli grad'' (1969.)
* ''[[Zagreb – bijeli grad]]'' (1969.)
* ''[[Đurđica Bjedov]] ili o sreći'' (1970.)
* ''[[Đurđica Bjedov ili o sreći]]'' (1970.)
* ''Zadar je najbolji'' (1974.)
* ''[[Zadar je najbolji]]'' (1974.)
* ''Dinamitaši'' (1974.)
* ''[[Dinamitaši]]'' (1974.)
* ''Dobro jutro, Avdići'' (1975.)
* ''[[Dobro jutro, Avdići]]'' (1975.)
* ''Cestom koje nema (1975.)''
* ''[[Cestom koje nema]] (1975.)''
* ''Mjesto koje hoće živjeti'' (1976.)
* ''[[Mjesto koje hoće živjeti]]'' (1976.)
* ''Tjedan jednog liječnika'' (1976.)
* ''[[Tjedan jednog liječnika]]'' (1976.)
* ''Žulj'' (1976.)
* ''[[Žulj (1976.)|Žulj]]'' (1976.)
* ''IV f'' (1977.)
* ''[[IV f]]'' (1977.)
* ''Iza Lože'' (1978.)
* ''[[Iza Lože]]'' (1978.)
* ''Govori Tijarica'' (1979.)
* ''[[Govori Tijarica]]'' (1979.)
* ''Tajna djedove tamburice'' (1982.)
* ''[[Tajna djedove tamburice]]'' (1982.)
* ''Svjedok'' (1994.)
* ''[[Svjedok (1994.)|Svjedok]]'' (1994.)




Redak 58: Redak 61:
[[Kategorija:Hrvatska televizija]]
[[Kategorija:Hrvatska televizija]]
[[Kategorija:Milna]]
[[Kategorija:Milna]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski autori dokumentarnih filmova]]

Trenutačna izmjena od 22:20, 14. svibnja 2023.

Branko Lentić (Milna, 1938. – Zagreb, 14. veljače 2018.[1][2][3]), hrvatski novinar i redatelj dokumentarnih filmova.

Životopis

Rodio se je u Milni 1938..[3]

Novinarski i redateljski rad

U novinarstvu od 1966. Sav radni vijek proveo je na Hrvatskoj televiziji, od početka 1966. do umirovljenja 1993., te nakon njega kao autor dokumentarnih filmova i mentor mlađih novinara. Počeo je kao autor i urednik emisija za mlade. Pročuo se dokumentarnom serijom Objektiv 350.

Bio je urednik programa Televizije Zagreb 1969.-1972., kada je smijenjen jer se nije odupro hrvatskom proljeću.

U početku osamdesetih godina izborio se, potaknut suradnjom Alpe-Adria, da se 1982. pokrene televizijski magazin Alpe-Dunav-Jadran. kroz koji je Televizija Zagreb približavala publici ideju srednjoeuropskog zajedništva, unatoč protivljenjima iz krugova Jugoslavenske radiotelevizije. "S beogradske televizije su govorili kako ponovno želimo uspostaviti Austro-Ugarsku i slično."[4]

Bio je prvi direktor Hrvatske televizije[3] 1990.-1992.

Bio je i predsjednik Međunarodnog konzorcija za koprodukciju dokumentarnih filmova, koji je okupio niz televizijskih kuća (BBC, NTV, RAI, STV), te član žirija na mnogim festivalima u zemlji i svijetu.

Autor je više od dvjesto dokumentarnih filmova. Njihova dokumentarna vrijednost priznata je odmah, ali tek kasnije su ustalilo mišljenje o njihovoj izrazitoj filmskoj vrijednosti. Već sedamdesetih godina svjetski televizijski stručnjaci počinju proučavati Lentićev specifičan stil i pisati o njemu. Lentić snima kao naizgled distanciran svjedok, bez komentiranja, uspostavljajući tako izravan kontakt publike s „malim“, praktički anonimnim junacima svojih filmskih priča. "Svaki čovjek“ , kaže Lentić, „može biti junak filma. Samo to treba znati vidjeti".[5]

Među tim filmovima kultni status ima Iza Lože, kroniku gledišta splitskih dokoličara na Gaginu štekatu Iza Lože. Svjedok polazi od uplakane djevojčice u modrom kaputiću u koloni izbjeglica iz Vukovara. Žulj opisuje pridošlice, radnike koji traže posao i mogućnosti boljega života, nastanjeni u faveli iznad Rijeke, često i bez struje i bez vode, stvarajući obitelji, pokušavajući živjeti neki normalan život. Mjesto koje hoće živjeti o Vranjičanima kojima život ugrožava cementara i azbest snimljen je 1976., a danas gotovo da je aktualniji. Svi ti i mnogi drugovi Lentićevi filmovi su ne samo dokument svoga doba, nego i izvrsni filmovi, temeljeni na minimalnoj poetici dokumentarca.

Umro je 2018. godine.[3]

Obitelj

Brat je novinara Ante Lentića i povjesničara umjetnosti Ivana Lentića.

Filmografija (djelomična)


Nagrade i priznanja

Izvori

  1. ↑ http://vijesti.hrt.hr/430243/umro-branko-lentic-dokumentarist-i-prvi-direktor-hrvatske-televizije
  2. ↑ http://www.hrt.hr/431087/organizacija/na-hrt-u-odrzana-komemoracija-za-hrt-ova-doajena-branka-lentica
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 HRT: Umro Branko Lentić, dokumentarist i prvi direktor Hrvatske televizije . HRT. 14. veljače 2018. Pristupljeno 14. svibnja 2023.
  4. ↑ http://www.nacional.hr/clanak/41978/prva-tv-emisija-koja-je-presla-zeljezni-zastor
  5. ↑ http://ontv.se/info/101561274786100-dokuteka
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Branko_Lentić&oldid=519541"