Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bare Poparić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bare Poparić'''-->'''Bartul Bare Poparić''' ([[Kaštel Novi]], [[27. ožujka]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[30. ožujka]] [[1948.]])<ref>Österreichisches Biographisches Lexikon 1815 – 1950, str. 194</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar, prvak i pionir hrvatske pomorske [[historiografija|historiografije]]
'''Bartul Bare Poparić''' ([[Kaštel Novi]], [[27. ožujka]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[30. ožujka]] [[1948.]])<ref>Österreichisches Biographisches Lexikon 1815 – 1950, str. 194</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar, prvak i pionir hrvatske pomorske [[historiografija|historiografije]]


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 10:53

Bartul Bare Poparić (Kaštel Novi, 27. ožujka 1865. - Zagreb, 30. ožujka 1948.)[1] hrvatski povjesničar, prvak i pionir hrvatske pomorske historiografije

Životopis

Pučku školu pohađa u Trogiru, gimnaziju svršava u Splitu, bogosloviju je započeo studirati u Zadru. Zaredio se u Gorici. Po završetku bogoslovnih studija, jedno je vrijeme radio kao bilježnik u pisarnici splitske biskupije. Kad je splitski biskup Nakić uklanjao svećenike - pristaše glagoljaške službe, Popariću ostaje bez posla u biskupskoj pisarnici.

Potom odlazi u Zagreb i na Filozofskom fakultetu upisuje povijest. Diplomirao je 1894. godine, te se zaposlio kao pomoćni učitelj na splitskoj gimnaziji. Tri godine kasnije polaže profesorski ispit, 1909. počinje raditi na realnoj gimnaziji u Zagrebu, 1911. postaje lektor za talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.[2] Već sljedeće godine objavljuje svoju "Slovnicu i vježbenicu talijanskoga jezika za srednja, pomorska i trgovačka učilišta". Umirovljen je 1927. godine.

Poparić povijesnik

Među prvi radovima iz povijesti valja zabilježiti djelo "Hercezi svetoga Save: 50 godina povjesti hercegovačke" o Stjepanu Kosači, pretisak je izdan drugi put u povodu stote obljetnice Matice Hrvatske 1942., treće, kritičko izdanje izašlo je 1997. godine, što ukazuje na trajnu vrijednost Poparićevog rada kao povjesničara.

Djela

  • "Hercezi svetoga Save: 50 godina povjesti hercegovačke", Tiskara A. Zannonia, Split, 1895.
  • "O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara: s uvodom O rimskim liburnama", Naklada Matice Hrvatske, Zagreb, 1899.
  • "Slovnica i vježbenica talijanskoga jezika za srednja, pomorska i trgovačka učilišta", Zagreb, 1912.
  • "Povijest senjskih uskoka", Zagreb, 1936.
  • "Borba Hrvata za Jadran od 7. do kraja 11. stoljeća", Zagreb, 1937.
  • "Trgovanje crnačkim i žutim robljem u novom vijeku", Zagreb, 1944.
  • "Doživljaji hrvatskih pomoraca", Naklada Benja, Rijeka, 1994.
  • "Tužna povijest Hercegove zemlje: 1437. - 1482.", Lukom, Zagreb, 1997., ISBN 953-6337-86-X

Vanjske poveznice


Izvori

  1. Österreichisches Biographisches Lexikon 1815 – 1950, str. 194
  2. Mladen Švab, "Životopis Bartula Bare Poparića", u "Tužna povijest Hercegove zemlje: 1437. - 1482.", Lukom, Zagreb, 1997., ISBN 953-6337-86-X, str. 155