Razlika između inačica stranice »Trauma«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Trauma'''-->[[File:US Navy 040723-N-8977L-008 Navy Hospital Corpsmen and Medical Officers assess the treatment and prognosis of a patient with a gunshot wound.jpg|thumb|400 px|Osoba sa traumom zbog metka koji je pogodio glavu.]]
<!--'''Trauma'''-->[[Datoteka:US Navy 040723-N-8977L-008 Navy Hospital Corpsmen and Medical Officers assess the treatment and prognosis of a patient with a gunshot wound.jpg|thumb|400 px|Osoba sa traumom zbog metka koji je pogodio glavu.]]


'''Trauma''' je svaka ozljeda koja može izazvati dugotrajni [[Invaliditet|invaliditet]] ili [[Smrt|smrt]]. Mnogo je uzroka velikih trauma, tupih i prodornih, uključujući padove, sudare motornih vozila, ubodne rane i rane od vatrenog oružja. Ovisno o težini ozljede, brzina upravljanja i prijevoza do odgovarajuće medicinske ustanove (koja se zove traumatični centar) može biti potrebna kako bi se spriječio gubitak života ili udova. Početna procjena je kritična i uključuje fizičku procjenu, a također može uključivati upotrebu alata za obradu slike kako bi se tačno odredile vrste ozljeda i formulirao tijek liječenja.
'''Trauma''' je svaka ozljeda koja može izazvati dugotrajni [[Invaliditet|invaliditet]] ili [[Smrt|smrt]]. Mnogo je uzroka velikih trauma, tupih i prodornih, uključujući padove, sudare motornih vozila, ubodne rane i rane od vatrenog oružja. Ovisno o težini ozljede, brzina upravljanja i prijevoza do odgovarajuće medicinske ustanove (koja se zove traumatični centar) može biti potrebna kako bi se spriječio gubitak života ili udova. Početna procjena je kritična i uključuje fizičku procjenu, a također može uključivati upotrebu alata za obradu slike kako bi se tačno odredile vrste ozljeda i formulirao tijek liječenja.

Trenutačna izmjena od 08:28, 13. svibnja 2022.

Osoba sa traumom zbog metka koji je pogodio glavu.

Trauma je svaka ozljeda koja može izazvati dugotrajni invaliditet ili smrt. Mnogo je uzroka velikih trauma, tupih i prodornih, uključujući padove, sudare motornih vozila, ubodne rane i rane od vatrenog oružja. Ovisno o težini ozljede, brzina upravljanja i prijevoza do odgovarajuće medicinske ustanove (koja se zove traumatični centar) može biti potrebna kako bi se spriječio gubitak života ili udova. Početna procjena je kritična i uključuje fizičku procjenu, a također može uključivati upotrebu alata za obradu slike kako bi se tačno odredile vrste ozljeda i formulirao tijek liječenja.

2002. godine nenamjerne i namjerne ozljede bile su peti i sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu, čineći 6,23% i 2,84% svih smrti. Za potrebe istraživanja definicija se često temelji na ocjeni ozbiljnosti ozljede veće od 15 (ISS).

Uzroci

Ozljede mogu biti uzrokovane bilo kojom kombinacijom vanjskih sila koje djeluju fizički na tijelo. Vodeći uzroci traumatične smrti su tupa trauma, sudari na motornim vozilima i padovi, praćeni prodorom traume poput ubodnih rana ili udaranih predmeta. Podvrsta tupih trauma obojica su broj jedan i dva uzroka traumatske smrti.[1]

U statističke svrhe, ozljede su klasificirane ili kao namjerne, kao samoubojstvo, ili nenamjerne, poput sudara u motornim vozilima. Namjerna ozljeda je čest uzrok trauma.[2] Penetracijska trauma nastaje kada strano tijelo poput metka ili noža uđe u tkivo tijela, stvarajući otvorenu ranu.[3] U Sjedinjenim Državama većina smrti prouzročena prodornom traumom dogodi se u urbanim područjima, a 80% tih slučajeva uzrokovano je vatrenim oružjem. Ozljeda eksplozije složen je uzrok traume jer obično uključuje i tupu i prodornu traumu, a također može biti popraćena ozljedom opeklina. Trauma također može biti povezana s određenom aktivnošću, poput ozljede na radu ili športa.[4]

Povijest

Za ljudske ostatke otkrivene na mjestu Nataruk u Turkani, Kenija, tvrdi se da pokazuju veliku traumu – i tupu i prodornu – uzrokovanu nasilnom traumom glave, vrata, rebara, koljena i ruku, što su interpretirali neki istraživači kao utvrđivanje postojanja ratnih sukoba između dvije grupe lovaca-sakupljača prije 10 000 godina.[5] Dokazi o traumatizacijskim napadima u Nataruku, međutim, dovedeni su u pitanje, a tumačenje da to mjesto predstavlja rani primjer ratovanja dovedeno je u pitanje.[6]

Epidemiologija

Trauma je šesti vodeći uzrok smrti u svijetu, što rezultira s pet milijuna ili 10% svih slučajeva smrti godišnje.[7] To je peti vodeći uzrok značajne invalidnosti. Otprilike polovica smrti od traume u osoba je starih između 15 i 45 godina,[8] a trauma je vodeći uzrok smrti u ovoj dobnoj skupini. Ozljeda pogađa više muškaraca; 68% ozljeda događa se kod muškaraca, a smrt od traume dvostruko je češća kod muškaraca nego kod žena, a vjeruje se da je to zato što su muškarci mnogo spremniji sudjelovati u aktivnostima preuzimanja rizika. Tinejdžeri i mladi odrasli imaju veću vjerojatnost hospitalizacije zbog ozljeda nego druge dobne skupine.

Postoje razne klasifikacijske ljestvice za upotrebu s traumama za utvrđivanje težine ozljeda koje se koriste za određivanje korištenih resursa i za statističko prikupljanje.

Istraživanje

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Traumatologija

Većina istraživanja o traumi događa se tijekom ratnih i vojnih sukoba, jer će milicije povećati potrošnju na traume kako bi spriječile smrtne slučajeve povezane s borbom.[9] Neka se istraživanja provode na pacijentima koji su primljeni u jedinicu intenzivne njege ili u traumatični centar i koji su dobili dijagnozu traume koja je uzrokovala negativne promjene u njihovoj zdravstvenoj kvaliteti, što bi moglo stvoriti anksioznost i simptome depresije.[10] Istražuju se i novi sačuvani krvni proizvodi za upotrebu u predbolničkoj skrbi; neprimjereno je pravovremeno koristiti trenutno dostupne krvne pripravke u udaljenim, ruralnim sredinama ili u ratnim kinima.[11]

Izvori

  1. ↑ Emergency Care. 2009. ISBN 978-0135005231 
  2. ↑ Jeff Garner; Greaves, Ian; Ryan, James R.; Porter, Keith R. (2009). Trauma care manual. London: Hodder Arnold. ISBN 978-0340928264 
  3. ↑ Introduction to Emergency Medicine. Philadelphia: Lippincott Williams & Willkins. 2005. str. 393–431. ISBN 978-0781732000 
  4. ↑ Kannus, P.; Parkkari, J.; Jarvinen, T.; Jarvinen, A.; Jarvinen, M. (lipnja 2003). "Basic science and clinical studies coincide: active treatment approach is needed after a sports injury". Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports 13 (3): 150–54. doi:10.1034/j.1600-0838.2003.02225.x. PMID 12753486 
  5. ↑ Lahr, M. Mirazón; Rivera, F.; Power, R. K.; Mounier, A.; Copsey, B.; Crivellaro, F.; Edung, J. E.; Fernandez, J. M. Maillo et al. (2016). "Inter-group violence among early Holocene hunter-gatherers of West Turkana, Kenya". Nature 529 (7586): 394–98. doi:10.1038/nature16477. PMID 26791728. https://www.repository.cam.ac.uk/handle/1810/253726 
  6. ↑ Stojanowski, Christopher M.; Seidel, Andrew C.; Fulginiti, Laura C.; Johnson, Kent M.; Buikstra, Jane E. (24. studenoga 2016.). "Contesting the Massacre at Nataruk". Nature 539 (7630): E8–E10. doi:10.1038/nature19778. PMID 27882979 
  7. ↑ Søreide K (2009). "Epidemiology of major trauma". The British Journal of Surgery 96 (7): 697–98. doi:10.1002/bjs.6643. PMID 19526611 
  8. ↑ Jason Smith, ed. (2010). Major trauma (1. publ. ed.). Oxford: Oxford University Press. str. 2. ISBN 978-0199543328 
  9. ↑ Gulland A (svibnja 2008). "Emergency Medicine: Lessons from the battlefield". BMJ 336 (7653): 1098–100. doi:10.1136/bmj.39568.496424.94. PMC 2386631. PMID 18483051. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2386631/ 
  10. ↑ "Outcome after injury: memories, health-related quality of life, anxiety, and symptoms of depression after intensive care". J Trauma 66 (4): 1226–33. 2009. doi:10.1097/TA.0b013e318181b8e3. PMID 19088550 
  11. ↑ "New trends in resuscitation". Current Problems in Surgery 48 (8): 531–64. kolovoza 2011. doi:10.1067/j.cpsurg.2011.04.002. PMC 3128790. PMID 21718901. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3128790/ 

Bibliografija

  • Jeff Garner; Greaves, Ian; Ryan, James R.; Porter, Keith R. (2009). Trauma Care Manual. London, Engleska: Hodder Arnold. ISBN 978-0340928264.
  • Feliciano, David V.; Mattox, Kenneth L.; Moore, Ernest J (2012). Trauma, Seventh Edition (Trauma (Moore)). ISBN 978-0071663519.
  • Andrew B., Peitzman; Michael, MD Sabom; Donald M., MD Yearly; Timothy C., MD Fabian (2002). The trauma manual. ISBN 978-0781726412.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Trauma&oldid=516858"