Razlika između inačica stranice »Teodora Petraliphaina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 5: Redak 5:


Ona je bila kći [[Ivan Petraliphas|plemića i guvernera, Ivana Petraliphasa]] (Ἰωάννης Πετραλίφας) te tako nećakinja [[Marija Petraliphaina|despotice Marije od Epira]]. Rođena je u [[Servia|Serviji]] (grč. Σέρβια, prije Phylacae).
Ona je bila kći [[Ivan Petraliphas|plemića i guvernera, Ivana Petraliphasa]] (Ἰωάννης Πετραλίφας) te tako nećakinja [[Marija Petraliphaina|despotice Marije od Epira]]. Rođena je u [[Servia|Serviji]] (grč. Σέρβια, prije Phylacae).
[[File:Agia Theodora of Arta Fresco.jpg|thumb|160px|[[Freska]] Teodore, <small>[[Arta, Grčka|Arta]]</small>]]
[[Datoteka:Agia Theodora of Arta Fresco.jpg|thumb|160px|[[Freska]] Teodore, <small>[[Arta, Grčka|Arta]]</small>]]
Udala se za despota Epira Mihaela. Nakon što je spavala s njime i zatrudnjela, bila je prognana s njegova dvora jer je Mihael više volio svoju konkubinu. Teodora je pet godina živjela u siromaštvu te joj je jedan svećenik pomagao.  
Udala se za despota Epira Mihaela. Nakon što je spavala s njime i zatrudnjela, bila je prognana s njegova dvora jer je Mihael više volio svoju konkubinu. Teodora je pet godina živjela u siromaštvu te joj je jedan svećenik pomagao.  



Trenutačna izmjena od 02:10, 13. svibnja 2022.

Script error: No such module "Dodaj infookvir". Sveta Teodora Petraliphaina (grčki Θεοδώρα Πετραλίφαινα) (o. 1225. – nakon 1270.) svetica je u pravoslavlju, a bila je Grkinja, plemkinja i despotica Epira,[1] žena despota Mihaela II. Komnena Duke (Μιχαήλ Β΄ Κομνηνός Δούκας).[2]

Redovnik Job Iasites je napisao hagiografiju u kojoj opisuje život Teodore.

Ona je bila kći plemića i guvernera, Ivana Petraliphasa (Ἰωάννης Πετραλίφας) te tako nećakinja despotice Marije od Epira. Rođena je u Serviji (grč. Σέρβια, prije Phylacae).

Freska Teodore, Arta

Udala se za despota Epira Mihaela. Nakon što je spavala s njime i zatrudnjela, bila je prognana s njegova dvora jer je Mihael više volio svoju konkubinu. Teodora je pet godina živjela u siromaštvu te joj je jedan svećenik pomagao.

Mihael je na kraju požalio zbog svoje odluke te je pitao Teodoru hoće li se vratiti k njemu, što je ona i učinila, slijedeći kršćanske principe.[3][4]

Teodorin je spomendan 11. ožujka.

Djeca

Pokop

Teodora je pokopana u samostanu svetog Jurja (Đuro, Georgije) u Arti (Άρτα).

Izvori

  1. Hagiografija redovnika Joba
  2. D. I. Polemis, The Doukai, London, 1968.
  3. Talbot, Alice-Mary (1996). A Saintly Empress: Saint Theodora of Arta.
  4. Alexander Kazhdan. Oxford Dictionary of Byzantium.
  5. Trapp, Erich; Walther, Rainer; Beyer, Hans-Veit (1976). Prosopographisches Lexikon der Palaiologenzeit.