Razlika između inačica stranice »Bad Cannstatt«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Cannstatt-um-1900.jpg|mini|Cannstatt oko 1900. godine]] | |||
'''Bad Cannstatt''' je najstarije gradsko naselje i danas najveća gradska četvrt [[Stuttgart|Stuttgarta]]. Ona je se razvila uz rijeku [[Neckar]]. | '''Bad Cannstatt''' je najstarije gradsko naselje i danas najveća gradska četvrt [[Stuttgart|Stuttgarta]]. Ona je se razvila uz rijeku [[Neckar]]. | ||
Trenutačna izmjena od 01:06, 13. svibnja 2022.
Bad Cannstatt je najstarije gradsko naselje i danas najveća gradska četvrt Stuttgarta. Ona je se razvila uz rijeku Neckar.
Ime i povijest
U doba rimske vladavine Cannstatt je vjerojatno već bio grad (civitas). Latinsko ime nije sačuvano. U pisanim izvorima Cannstatt se prvi puta spominje 746. kao Condistat.
Stanovništvo
Godine 2007. u Bad Cannstattu živjelo je 67.544 stanovnika na površini od 15,7 km².
Kultura i šport
U tom djelu grada Stuttgarta se nalaze zoološko-botanički vrt Wilhelma , Porsche-Arena i Hanns-Martin-Schleyer-Halle (dvije multifunkcionalne dvorane u kojima je održaju veliki koncerti i športski događaji). Dio tog športskog kompleksa je i Mercedes-Benz Arena, u njemu igra nogometni klub VfB Stuttgart i 2006. godine igrale su se utakmice Svjetskog prvenstva u nogometu jer je Stuttgart bio jedan od 12 gradova-domaćina.
Znamenitosti
Prva württemberška željeznička pruga od Cannstatta do Untertürkheima (danas dio Stuttgarta) otvorena je 22. listopada 1845., a 1846. produžena je do Stuttgarta. Zahvaljujući Gottliebu Daimleru Cannstatt se danas računa kao mjesto rođena automobila.
U Cannstattu se nalazi 19 izvora mineralne vode i poznate mineralme terme.
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Stuttgart-Bad Cannstatt |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Stuttgart-Bad Cannstatt |