Razlika između inačica stranice »Azizija džamija (Brčko)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{preusmjerava|Azizija džamija}} | |||
{{Vjerski objekt | {{Vjerski objekt | ||
| ime = Azizija džamija | | ime = Azizija džamija | ||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
Krajem 1862. godine počelo je organizirano iseljavanje [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz [[Srbija|Srbije]]. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, [[Bijeljina]], [[Bosanski Brod]], [[Bosanska Kostajnica]] itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na [[Sava|Savi]], Gornja i Donja Azizija (po sultanu [[Abdul Aziz]]u), današnji [[Bosanski Šamac]] i [[Orašje]]. Pet Azizija je tada sagrađeno i to u Orašju, Bosanskom Šamcu, Bosanskoj Kostajnici, Orahovu i Brezovom Polju, a brezopoljska se potpuno izdvaja od svih drugih džamija. Brezopoljska Azizija je podignuta 1862. sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem sultanu, [[Abdul Aziz]]u. | Krajem 1862. godine počelo je organizirano iseljavanje [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz [[Srbija|Srbije]]. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, [[Bijeljina]], [[Bosanski Brod]], [[Bosanska Kostajnica]] itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na [[Sava|Savi]], Gornja i Donja Azizija (po sultanu [[Abdul Aziz]]u), današnji [[Bosanski Šamac]] i [[Orašje]]. Pet Azizija je tada sagrađeno i to u Orašju, Bosanskom Šamcu, Bosanskoj Kostajnici, Orahovu i Brezovom Polju, a brezopoljska se potpuno izdvaja od svih drugih džamija. Brezopoljska Azizija je podignuta 1862. sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem sultanu, [[Abdul Aziz]]u. | ||
[[Datoteka:Azizija brčko1.jpg|thumb|270|lijevo|Azizija džamija]] | [[Datoteka:Azizija brčko1.jpg|thumb|270|lijevo|Azizija džamija]] | ||
U listopadu 1943. godine Azizija džamija je bila gotovo uništena. Zapaljena je 6. na 7. siječnja 1993. godine, a potom je u potpunosti srušena miniranjem 21. svibnja 1993. tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="KONS.gov.ba" /> Povratkom u rodno mjesto Brezopoljci su 2002. godine raščistili ruševine i otkopali originalne temelje Azizije džamije. Od 2005. godine trajale su aktivnosti na obnovi ove džamije. Vlada [[Brčko distrikt]]a je u obnovu, koja je završena 2016., uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.<ref>{{ | U listopadu 1943. godine Azizija džamija je bila gotovo uništena. Zapaljena je 6. na 7. siječnja 1993. godine, a potom je u potpunosti srušena miniranjem 21. svibnja 1993. tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="KONS.gov.ba" /> Povratkom u rodno mjesto Brezopoljci su 2002. godine raščistili ruševine i otkopali originalne temelje Azizije džamije. Od 2005. godine trajale su aktivnosti na obnovi ove džamije. Vlada [[Brčko distrikt]]a je u obnovu, koja je završena 2016., uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |title=Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju |work=dzematrahic.ba |accessdate=1. 12. 2017}}</ref> Smještena je oko 14 km istočno od središta Brčkog, na putu Brčko – Bijeljina, u naselju Brezovo Polje, u Savskoj ulici. | ||
Azizija džamija je jedina džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u [[barok]]nom stilu, sa besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo osmanski barok (u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz [[Austrija|Austrije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. | Azizija džamija je jedina džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u [[barok]]nom stilu, sa besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo osmanski barok (u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz [[Austrija|Austrije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. | ||
Nad središnjim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, sa natkrivenim sofama i [[Minaret|kamenom minaretom]].<ref name="Džamije">{{ | Nad središnjim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, sa natkrivenim sofama i [[Minaret|kamenom minaretom]].<ref name="Džamije">{{Citiranje weba |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Dimenzije su 14,50 m x 18,50 m. Na tamburu je osam prozora. Visina džamije, mjerena od poda džamije do vrha tjemena kupole iznosi 17 m. | ||
Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje sa većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja 19. stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustafe-age Hadžegrića, prognanika iz [[Šabac|Šapca]], datiran 26. rujna 1902. godine. | Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje sa većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja 19. stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustafe-age Hadžegrića, prognanika iz [[Šabac|Šapca]], datiran 26. rujna 1902. godine. | ||
Komisija za očuvanje [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]] svojom odlukom svrstala je Aziziju džamiju među najmonumentalnije objekte islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Na osnovu te odluke, Vlada [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]] osigurala je sve mjere za zaštitu i konzervaciju džamije, kao i sredstva za izradu potrebne tehničke dokumentacije i izgradnju Azizije džamije.<ref name="KONS.gov.ba">{{ | Komisija za očuvanje [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]] svojom odlukom svrstala je Aziziju džamiju među najmonumentalnije objekte islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Na osnovu te odluke, Vlada [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]] osigurala je sve mjere za zaštitu i konzervaciju džamije, kao i sredstva za izradu potrebne tehničke dokumentacije i izgradnju Azizije džamije.<ref name="KONS.gov.ba">{{Citiranje weba |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1858 |title= Azizi džamija |work=kons.gov.ba |accessdate= 10. 9. 2017}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
== Vanjske povezice == | == Vanjske povezice == | ||
[https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju] | [https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju] | ||
[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]] | [[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]] | ||
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] | [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] | ||
Trenutačna izmjena od 23:47, 12. svibnja 2022.
»Azizija džamija« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Azizija džamija (razdvojba).|
Azizija džamija
| |
|---|---|
| Lokacija | Brčko, Bosna i Hercegovina
|
| Godine izgradnje | 1862. |
| Renoviran | 2016. |
| Religija | islam |
Azizija džamija je džamija koja se nalazi u mjestu Brezovu Polje pokraj Brčkog.
Povijest
Krajem 1862. godine počelo je organizirano iseljavanje Bošnjaka iz Srbije. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, Bijeljina, Bosanski Brod, Bosanska Kostajnica itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na Savi, Gornja i Donja Azizija (po sultanu Abdul Azizu), današnji Bosanski Šamac i Orašje. Pet Azizija je tada sagrađeno i to u Orašju, Bosanskom Šamcu, Bosanskoj Kostajnici, Orahovu i Brezovom Polju, a brezopoljska se potpuno izdvaja od svih drugih džamija. Brezopoljska Azizija je podignuta 1862. sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem sultanu, Abdul Azizu.
U listopadu 1943. godine Azizija džamija je bila gotovo uništena. Zapaljena je 6. na 7. siječnja 1993. godine, a potom je u potpunosti srušena miniranjem 21. svibnja 1993. tijekom rata u Bosni i Hercegovini.[1] Povratkom u rodno mjesto Brezopoljci su 2002. godine raščistili ruševine i otkopali originalne temelje Azizije džamije. Od 2005. godine trajale su aktivnosti na obnovi ove džamije. Vlada Brčko distrikta je u obnovu, koja je završena 2016., uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.[2] Smještena je oko 14 km istočno od središta Brčkog, na putu Brčko – Bijeljina, u naselju Brezovo Polje, u Savskoj ulici.
Azizija džamija je jedina džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u baroknom stilu, sa besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo osmanski barok (u Osmanskom Carstvu barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz Austrije i Mađarske.
Nad središnjim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, sa natkrivenim sofama i kamenom minaretom.[3] Dimenzije su 14,50 m x 18,50 m. Na tamburu je osam prozora. Visina džamije, mjerena od poda džamije do vrha tjemena kupole iznosi 17 m.
Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje sa većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja 19. stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustafe-age Hadžegrića, prognanika iz Šapca, datiran 26. rujna 1902. godine.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika svojom odlukom svrstala je Aziziju džamiju među najmonumentalnije objekte islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Na osnovu te odluke, Vlada Brčko distrikta BiH osigurala je sve mjere za zaštitu i konzervaciju džamije, kao i sredstva za izradu potrebne tehničke dokumentacije i izgradnju Azizije džamije.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Azizi džamija". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1858 Pristupljeno 10. 9. 2017
- ↑ "Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju". dzematrahic.ba. http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju Pristupljeno 1. 12. 2017
- ↑ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH Pristupljeno 9. 2. 2016