Razlika između inačica stranice »Stupnjevita polimerizacija«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Stupnjevita polimerizacija'''-->[[ | <!--'''Stupnjevita polimerizacija'''-->[[Datoteka:Step-growth polymerization.jpg|thumb|Generički prikaz stupnjevite polimerizacije. Pojedinačne bijele točke predstavljaju monomere a crni lanci predstavljaju [[oligomer]]e i [[polimer]]e)<ref name=Cowie>Cowie, J.M.G; Arrighi, V., Polymers: Chemistry and Physics of Modern Materials. 3 ed.; CRC Press: 2008.</ref>]] | ||
'''Stupnjevita polimerizacija''' je oblik [[polimerizacija|polimerizacije]] s obzirom na reakcijski mehanizam i kinetiku. Drugi oblik je [[lančana polimerizacija]]. Najčešći oblik stupnjevite polimerizacije je [[polikondenzacija]]. Ostali važni oblici su [[oksidacijska polimerizacija supstituiranih fenola]] pri čemu nastaju [[aromatski polieter]]i i [[polimerizacija uz prijenos reaktivnoga vodika]] pri čemu nastaju [[poliuretan]]i.<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49182 Polimerizacija]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 16. prosinca 2017.</ref> | '''Stupnjevita polimerizacija''' je oblik [[polimerizacija|polimerizacije]] s obzirom na reakcijski mehanizam i kinetiku. Drugi oblik je [[lančana polimerizacija]]. Najčešći oblik stupnjevite polimerizacije je [[polikondenzacija]]. Ostali važni oblici su [[oksidacijska polimerizacija supstituiranih fenola]] pri čemu nastaju [[aromatski polieter]]i i [[polimerizacija uz prijenos reaktivnoga vodika]] pri čemu nastaju [[poliuretan]]i.<ref name="enciklopedija">"[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49182 Polimerizacija]". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 16. prosinca 2017.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 11:17, 8. svibnja 2022.
Stupnjevita polimerizacija je oblik polimerizacije s obzirom na reakcijski mehanizam i kinetiku. Drugi oblik je lančana polimerizacija. Najčešći oblik stupnjevite polimerizacije je polikondenzacija. Ostali važni oblici su oksidacijska polimerizacija supstituiranih fenola pri čemu nastaju aromatski polieteri i polimerizacija uz prijenos reaktivnoga vodika pri čemu nastaju poliuretani.[2]
Stupnjevita polimerizacija odvija se u nekoliko stupnjeva. Mogu reagirati dvije vrste monomera ili samo jedna vrsta. Kod reakcije dviju vrsta, svaka sadrži po dvije istovrsne funkcijske skupine, poput karboksilne, hidroksilne, esterske, aminske. Reagira li samo jedna vrsta, poput aminokiselina, sadrži po dvije različite funkcijske skupine.[2]
Izvori
- ↑ Cowie, J.M.G; Arrighi, V., Polymers: Chemistry and Physics of Modern Materials. 3 ed.; CRC Press: 2008.
- ↑ 2,0 2,1 "Polimerizacija". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 16. prosinca 2017.
Vanjske poveznice
- Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu Repozitorij. 2. predavanje - Kondenzacijska polimerizacija