Razlika između inačica stranice »Charrúa«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Debret2.jpg|mini|Charrúa na konju, slika, Jean-Baptiste Debret (1768-1848)]] | |||
'''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{ | '''Charrúa''', indijanski narod porodice [[Charruan]] porijeklom iz [[Urugvaj]]a<ref>{{es icon}} {{Citiranje weba |url=http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html |title=Aboridžinska krv u Urugvaju |author= Renzo Pi Hugarte |publisher=Raíces Uruguay |accessdate=2. veljače 2015. |language=}}</ref>, odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje [[Argentina|Argentine]].<ref name=prism>{{eng oznaka}} [http://www.theprisma.co.uk/2011/03/28/uruguay-and-the-memory-of-the-charrua/ "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe."], ''The Prisma.'', objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.</ref> Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena [[Huarpe]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]] i [[Tehuelche]].<ref name=viajes/> Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na [[lov]]u [[nandu]]a i [[jelen]]a, te sakupljanju divljeg [[voće|voća]], [[korijen]]ja, nanduovih jaja. | ||
Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{es icon}} {{ | Uz obalu su Charrue imali [[kanu]]e dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se [[ribolov]]om sa [[mreža]]ma, a ribu su znali i sušiti i [[Konzervacija|konzervirati]] za kasniju upotrebu.<ref name=viajes>{{es icon}} {{Citiranje weba|url=http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ |title=El origen de los charrúas |publisher=[[El País (Urugvaj)|El País]] |accessdate=11. lipnja 2015. |language=}}</ref> | ||
Od oružja su imali [[bola|bole]], [[luk i strijela|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka|praćku]] i kratka [[koplje|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/> | Od oružja su imali [[bola|bole]], [[luk i strijela|luk i strijelu]] sa kamenim vrškom, [[praćka|praćku]] i kratka [[koplje|koplja]], koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden [[konj]]. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.<ref name=tim/> |
Trenutačna izmjena od 08:24, 8. svibnja 2022.
Charrúa, indijanski narod porodice Charruan porijeklom iz Urugvaja[1], odakle su se nakon što su došli do konja prodrli u područje Argentine.[2] Charrue po kulturi pripadaju području Pampa, kao i plemena Huarpe, Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya i Tehuelche.[3] Staroj izvornoj charrua-kulturi ekonomija se temelji na lovu nandua i jelena, te sakupljanju divljeg voća, korijenja, nanduovih jaja.
Uz obalu su Charrue imali kanue dužine 12 hvati (21.9 metara) i bavili se ribolovom sa mrežama, a ribu su znali i sušiti i konzervirati za kasniju upotrebu.[3]
Od oružja su imali bole, luk i strijelu sa kamenim vrškom, praćku i kratka koplja, koja su zamijenili dugim kopljem nakon što je uveden konj. Kolibice su im bili vjetrobrani od četiri u tlo zabijena kolca, prekrivene rogožinom od trave, bez stropova, da bi kasnije konstruirali kolibe od granja, dijelom prekrivene kožama.[4]
Odjeća se sastojala od krznenog ogrtača urešenog geometrijskim figuricama i kratke kožne suknjice. Tetoviranje je bilo uobičajeno, a kitili su se i perjem i nosili narukvice od ribljih kostiju.
Charrue su bili poligamni, ali ne često, dok rastave bijahu rijetke.[4]
Izvori
- ↑ (šp.) Renzo Pi Hugarte. "Aboridžinska krv u Urugvaju". Raíces Uruguay. http://www.raicesuruguay.com/raices/sangre_indigena.html Pristupljeno 2. veljače 2015.
- ↑ (engl.) "Uruguay and the memory of the Charrúa tribe.", The Prisma., objavljeno 28. ožujka 2011.,pristupljeno 20. prosinca 2011.
- ↑ 3,0 3,1 (šp.) "El origen de los charrúas". El País. http://viajes.elpais.com.uy/2015/11/06/el-origen-de-los-charruas/ Pristupljeno 11. lipnja 2015.
- ↑ 4,0 4,1 (engl.) Burford, Tim, Uruguay., Bucks, Ujedinjeno Kraljevstvo: Bradt Travel Guides, 2011. , ISBN 978-1-84162-316-0, str. 16-17
- Preusmjeri Predložak:Clear