Razlika između inačica stranice »Sibireja«
m (bny) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
== Galerija == | == Galerija == | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Sibiraea laevigata altaiensis BotGardBln20120430A.JPG|Sibiraea laevigata | |||
Datoteka:Sibiraea laevigata Habitus.jpg|Sibiraea laevigata | |||
</gallery> | </gallery> | ||
Trenutačna izmjena od 06:01, 8. svibnja 2022.
| Sibireja | |
|---|---|
_(7899806704).jpg) Sibiraea laevigata, u Hrvatskoj je rijetka, i pogrešno se smatra endemom. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rosaceae |
| Potporodica: | Amygdaloideae |
| Tribus: | Spiraeeae |
| Rod: | Sibiraea Maxim. |
Sibireja (lat. Sibiraea), rod biljaka porijeklom iz Sibira koji je po lokalitetu i dobio ovo ime a pripada porodici ružovki (Rosaceae). Rod se sastoji od nekoliko priznatih vrsta (4), i jedne čiji status još nije riješen (S. glaberrima). Javlja se kao grm od 2 do 5 metara visine koji raste po kamenim obroncima i pukotinama stijena na višim nadmorskim visinama.
U Hrvatskoj raste tzv. hrvatska sibireja, (S. laevigata) (L.) Maxim. koja se tu vodi kao endem pod sinonimnim nazivom Sibiraea croatica pa je još i zaštićena[1], no ustanovljeno je da se ne razlikuje od onih što rastu u Sibiru. Ipak u Hrvatskoj je veoma rijetka, i raste jedino na Velebitu, te u Hercegovini na planinama Čabulja i Čvrsnica[2]. Jedna od ovih vrsta je i kritično ugrožena, to je Sibiraea tianschanica koja raste u Kazahstanuu i Kirgistanu.[3]
Ostali predstavnici roda su:
- Sibiraea angustata (Rehder) Hand.-Mazz.
- Sibiraea tianschanica (Krasn.) Pojark.
- Sibiraea tomentosa Diels, raste u Yunnanu, Kina.[4]
Galerija
Sibiraea laevigata
Sibiraea laevigata
