Autocesta: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 05:53

Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom. Prema hrvatskom zakonu definira se kao javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini (ŽCP), u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom.

Povijest

Sjedinjene Države

Moderni sustavi autocesta razvili su se u 20. stoljeću nakon što je automobil stekao popularnost. Prvi put na svijetu s ograničenim pristupom izgrađen je na Long Islandu u New Yorku u Sjedinjenim Državama poznat kao Autocesta Long Island ili Autocesta Vanderbilt. Dovršen je 1911. godine.

Njemačka

Izgradnja autoceste Bonn – Köln započela je 1929., a otvorio ju je 1932. gradonačelnik Kolna Konrad Adenauer.

Velika Britanija

U Velikoj Britaniji, Zakon o posebnim cestama iz 1949. godine pružio je zakonodavnu osnovu za ceste za ograničene klase vozila i primijenjena nestandardna ili nikakva ograničenja brzine (kasnije uglavnom nazvane autoceste, ali sada s ograničenjima brzine koja ne prelaze 70 mph); u smislu općeg cestovnog zakona ovo je zakonodavstvo poništilo uobičajeno načelo da je cesta dostupna za promet u prometu dostupna i za konjski ili pješački promet, što je obično jedina praktična promjena kada se ne-autoceste klasificiraju kao posebne ceste. Prvi dio autoceste u Velikoj Britaniji otvorio se 1958. (dio autoceste M6), a zatim 1959. i prvi dio autoceste M1.

Hrvatska

Podrobniji članak o temi: Autoceste u Hrvatskoj

Datoteka:Nas zajam za nas autoput plakat.jpg

Naš zajam za naš autoput, plakat iz 1970-ih

Izgradnja autocesta u SFRJ počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionica Zagreb - Karlovac, Vrhnika - Postojna te urbane autoceste u Beogradu. U vremenu od 1970. - 1979. izgrađeno je 413 km autocesta, od toga u Srbiji 131,1 (u njenom užem dijelu), u Sloveniji 109,9, Vojvodini 65,6, Hrvatskoj 62,9 te u Makedoniji 34 km što je bilo znatno ispod prosjeka ostalih europskih zemalja. U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542 km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5, užoj Srbiji 128,7, Vojvodini 100,6, Sloveniji 48,6 te Makedoniji 29 km. Iako je tzv. Jadranskom orijentacijom bilo predviđeno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, aktivnosti su se svodile na tzv. Transjugoslavensku cestu. Prosjek izgradnje cesta u SFRJ za 20 godina iznosio je 48 km godišnje, a u Hrvatskoj je on bio znatno ispod tog prosjeka, 15 km godišnje.^[1] Prva hrvatska autocesta bila je Orehovica - Kikovica (otvorena 1971.)^[2]

Prostornim planom SR Hrvatske iz 1988. stvari se počinju donekle mijenjati u korist povezivanja svih dijelova Hrvatske te povezivanja s europskom prometnim pravcima. Tako su se u vremenu od 1990. do 2000. gradile ili dovršavale mnoge dionice: tzv. sniježna dionica prema Rijeci (Oštrovica - Delnice - Kupjak), dionice prema Krapini, dijelovi Istarskog ipsilona, Maslenički most, te tunel Sveti Rok čija je gradnja počela u vrijeme dok je sjeverni dio bio okupiran. U relativno kratkom vremenu, izgrađen je ili dovršen najveći dio planirane mreže autocesta, a posebno na glavnim koridorima koji presijecaju Hrvatsku. Krajem 2010-ih radovi se usporavaju, tako da je povezivanje krajnjeg juga, tj. autoceste A1 prema Dubrovniku prolongirano. Unatoč tome, svi veći Hrvatski centri danas su povezani mrežom suvremenih autocesta s prometnom mrežom u okruženju.^[3]

Boje prometnih znakova

U skoro svim zemljama znakovi su plave ili zelene boje.

Zeleni prometni znakovi

Albanija
Azerbajdžan
Bosna i Hercegovina
Danska
Grčka
Hrvatska
Italija
Makedonija
Rusija
Sjedinjene Američke Države
Slovenija
Srbija
Švedska
Švicarska
Turska
Ujedinjeni Arapski Emirati (Emirat Dubai)

Plavi prometni znakovi

Austrija
Belgija
Francuska
Iran
Luksemburg
Nizozemska
Njemačka
Norveška
Poljska
Portugal
Španjolska
Tajvan
Ujedinjeni Arapski Emirati (Emirat Abu Dhabi)
Ujedinjeno Kraljevstvo

Autoceste u svijetu

Autocesta u Nizozemskoj
Autocesta u Švedskoj
Autocesta u Njemačkoj
Autocesta u Francuskoj
Autocesta u Austriji
Autocesta u Španjolskoj
Autocesta u Italiji
Autocesta u SAD-u
Autocesta u Kanadi
Autocesta u Čileu
Autocesta u Belgiji
Autocesta u Luksemburgu
Autocesta u Švicarskoj
Autocesta u Sloveniji
Autocesta u Brazilu
Autocesta u Poljskoj
Autocesta u Velikoj Britaniji
Autocesta u Norveškoj
Autocesta u Tajvanu
Autocesta u Japanu
Autocesta u Litvi
Autocesta u Finskoj
Autocesta u Tunisu
Autocesta u Maleziji
Autocesta u Kini

Poveznice

Izvori

↑ Miroslav Sić - Problematika razvoja autocesta u Hrvatskoj i Jugoslaviji na pragu 90. godina Hrvatski geografski glasnik, Vol. 52. No.1. Lipanj 1990., pristupljeno 19. srpnja 2014.
↑ Autocesta Hrvatska enciklopedija LZMK, pristupljeno 19. srpnja 2014.
↑ Hrvatske autoceste Brošura HAC-a, 2007., ISBN 978-953-7491-0 nevaljani ISBN, pristupljeno 22. srpnja 2014.

Vanjske poveznice

Zakon o sigurnosti prometa na cestama - 2008.

[1] Miroslav Sić - Problematika razvoja autocesta u Hrvatskoj i Jugoslaviji na pragu 90. godina Hrvatski geografski glasnik, Vol. 52. No.1. Lipanj 1990., pristupljeno 19. srpnja 2014.

[2] Autocesta Hrvatska enciklopedija LZMK, pristupljeno 19. srpnja 2014.

[3] Hrvatske autoceste Brošura HAC-a, 2007., ISBN 978-953-7491-0 nevaljani ISBN, pristupljeno 22. srpnja 2014.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Autocesta'''-->[[Datoteka:Autocesta A5 Hrvatska 005.jpg|mini|250px|[[Hrvatske autoceste|Hrvatska autocesta]] [[Autocesta A5 (Hrvatska)|A5]].]]
+[[Datoteka:Autocesta A5 Hrvatska 005.jpg|mini|250px|[[Hrvatske autoceste|Hrvatska autocesta]] [[Autocesta A5 (Hrvatska)|A5]].]]
 [[Datoteka:Autocesta Zagreb-Split kod Jezerana (Croatia).JPG|mini|250px|Vijadukt [[Jezerane]] na [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autocesti A1]] (od Zagreba do juga Hrvatske)]]
 '''Autocesta''' je najviša klasa javnih [[cesta]] koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom. Prema hrvatskom zakonu definira se kao javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za [[promet]] [[motorna vozila|motornih vozila]], koja ima dvije fizički odvojene [[kolnički trak|kolničke trake]] (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 [[metar|m]], a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i [[željeznička pruga|željezničkim]] ili [[tramvaj]]skim prugama u istoj razini [[Željezničko_cestovni_prijelaz|(ŽCP)]], u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 [[km/h]] i koja je kao autocesta označena propisanim [[prometni znak|prometnim znakom]].