Razlika između inačica stranice »Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Richelieu, por Philippe de Champaigne (detalle).jpg|mini|Kardinal Richelieu]] | |||
'''Armand Jean du Plessis de Richelieu''' ([[Richelieu]], [[9. rujna]] [[1585.]] – [[Pariz]], [[4. prosinca]] [[1642.]]), [[Francuska|francuski]] državnik i kardinal. | '''Armand Jean du Plessis de Richelieu''' ([[Richelieu]], [[9. rujna]] [[1585.]] – [[Pariz]], [[4. prosinca]] [[1642.]]), [[Francuska|francuski]] državnik i kardinal. |
Trenutačna izmjena od 13:26, 7. svibnja 2022.
Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Životopis
Bio je biskup u gradu Luçon, a 1614. izabran je za zastupnika svećenstva u Generalnim staležima. Stekao je sklonost Marije Medici, regentkinje za Luja XIII. i došao u državno vijeće. Kad je Luj XIII. preuzeo vlast, Richelieu je protjeran u Avignon gdje piše svoj popularni spis "Poduka kršćanina".
Godine 1622. postao je kardinal, a od 1624. do smrti bio je vrlo moćni ministar Luja XIII. Godine 1626. osnovao je prvo ministarstvo vanjskih poslova. Borio se sustavno protiv prevlasti kuće Habsburga u Njemačkoj i Španjolskoj. Njegov cilj bio je učiniti Francusku prvom silom u Europi. U unutrašnjoj politici suzbijao je hugenote, kojima je, nakon zauzeća njihova uporišta u La Rochelle, oduzeo sve povlastice.
Izgrađujući apsolutnu monarhiju ograničio je i utjecaj rimskog pape, katoličke crkve i plemića na državne poslove. Bezobzirno je ugušio niz urota, a suzbio je i pokušaj Marije Medici da ga ukloni s vlasti. Povezavši se s protestantima na čelu s Gustavom II. Adolfom, ušao je u tridesetogodišnji rat protiv Habsburgovaca, kojim je dokrajčena njihova hegemonija u Europi.
U zemlji je sredio administraciju, podigao poljoprivredu, trgovinu, obrt, prosvjetu. Godine 1635. osnovao je Francusku akademiju. Napisao je "Politički testament", djelo koje se smatra začetkom diplomatologije, i "Memoare za historiju Louisa XIII. od 1610. do 1624." Začetnik je teorije negociation continuelle koja propagira kontinuirano pregovaranje. A bitku kod Sigeta, koju vode Hrvati pod vodstvom bana Nikole Šubića Zrinskog, je nazvao "bitkom koja je spasila civilizaciju".
Njegov savjetnik, koji je nazvan siva eminencija (kao prvi u povijesti) bio je François Leclerc du Tremblay, francuski redovnik kapucin.