More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Strojni prijevod}} | |||
'''Argument privatnog jezike''' tvrdi da je jezik, razumljiv samo jedanom čovjeku nedosljedan, a predstavio ga je [[Ludwig Wittgenstein]] u svojim kasnijim djelima, posebno u ''filozofskim istraživanjima''.<ref>Wittgenstein introduced the notion in §243, and argues for its impossibility in §244-§271. Key passages occur in §256-§271.</ref> Argument je bio središte filozofske rasprave u drugoj polovici 20. stoljeća. | '''Argument privatnog jezike''' tvrdi da je jezik, razumljiv samo jedanom čovjeku nedosljedan, a predstavio ga je [[Ludwig Wittgenstein]] u svojim kasnijim djelima, posebno u ''filozofskim istraživanjima''.<ref>Wittgenstein introduced the notion in §243, and argues for its impossibility in §244-§271. Key passages occur in §256-§271.</ref> Argument je bio središte filozofske rasprave u drugoj polovici 20. stoljeća. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 09:25
Argument privatnog jezike tvrdi da je jezik, razumljiv samo jedanom čovjeku nedosljedan, a predstavio ga je Ludwig Wittgenstein u svojim kasnijim djelima, posebno u filozofskim istraživanjima.[1] Argument je bio središte filozofske rasprave u drugoj polovici 20. stoljeća.
U Investigations (Istraživanje) Wittgenstein ne iznosi svoje argumente na sažet i linearan način; umjesto toga, on opisuje posebna korištenja jezika, i potiče čitatelja da razmisli o posljedicama takvog korištenja. Kao posljedica toga, postoji značajna rasprava o prirodi argumenta i njegove upletenosti. Zaista, to je postalo općeprihvaćeno govoriti o argumentu privatnog jezika.
Povjesničari filozofije vide prethodnike argumenta privatnog jeziks u različitim izvorima, posebno u radovima Gottlob Frege i John Locke.[2] Locke, također, istaknuti predstavnik cilja argument, jer on je predložio u svom eseju relativno ljudskog razumijevanja , da označitelj riječi je ideja iza koja toga stoji.
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
