Ardeni: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Frahan JPG01.jpg|mini|desno|280px|Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji]] | |||
'''Ardeni''' ([[francuski|fra.]] ''l’Ardenne, les Ardennes,'' od [[keltski jezik|keltskog]] ''Arduenna'' - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područje u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]]. Protežu se pravcem SI – JZ, obuhvaćajući JI [[Belgija|Belgiju]], [[Luksemburg]], dio [[Ardennes (departman)|istoimenog]] [[Departman|departmana]] sjeverne [[Francuska|Francuske]] te maleni dio [[Njemačka|Njemačke]]. Bogati su kvalitetnim [[Ugljen|ugljenom]], [[Željezo|željezom]], [[Bakar (element)|bakrom]], [[Cink|cinkom]], [[Olovo (element)|olovom]] te [[Mramor|mramorom]]. Razvijena je drvna industrija i [[stočarstvo]]. | '''Ardeni''' ([[francuski|fra.]] ''l’Ardenne, les Ardennes,'' od [[keltski jezik|keltskog]] ''Arduenna'' - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područje u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]]. Protežu se pravcem SI – JZ, obuhvaćajući JI [[Belgija|Belgiju]], [[Luksemburg]], dio [[Ardennes (departman)|istoimenog]] [[Departman|departmana]] sjeverne [[Francuska|Francuske]] te maleni dio [[Njemačka|Njemačke]]. Bogati su kvalitetnim [[Ugljen|ugljenom]], [[Željezo|željezom]], [[Bakar (element)|bakrom]], [[Cink|cinkom]], [[Olovo (element)|olovom]] te [[Mramor|mramorom]]. Razvijena je drvna industrija i [[stočarstvo]]. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 06:32
Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područje u zapadnoj Europi. Protežu se pravcem SI – JZ, obuhvaćajući JI Belgiju, Luksemburg, dio istoimenog departmana sjeverne Francuske te maleni dio Njemačke. Bogati su kvalitetnim ugljenom, željezom, bakrom, cinkom, olovom te mramorom. Razvijena je drvna industrija i stočarstvo.
Reljefna obilježja[uredi]
Od niskog lanca gorja Eifel, Ardeni su odvojeni linijom donjeg toka rijekā Sauer i Aachen, koja se približno poklapa sa istočnim granicama Luksemburga i Belgije. Dugi su oko 200 km, od izvora rijeke Sambre do visoravni Hohe Venn, a najširi 140 km.
Ardeni predstavljaju skup visoravni i zaobljenih uzvišenja. Najviši vrh je Botrange, 694 m. Ispresjecani su dolinama rijeka s duboko urezanim koritom, naročito Meuse, Semois i Ourthe, dok se prema jugu stupnjevito spuštaju. Najviši su i najteže prohodni istočno od Liègea. Dobro su pošumljeni (hrast, bukva, breza), a ima i iskrčenih površina sa bogatim pašnjacima. Ispresjecanost i pošumljenost znatno otežavaju preglednost i prohodnost područja.
Prometna povezanost[uredi]
Komunikacije i naseljenost (55 st. na km2) su slabiji u odnosu na susjedna područja. Ardene presijeca nekoliko železničkih pruga, od kojih glavne povezuju Luksemburg sa Namurom i Liègeom, četiri ceste u smjeru sjever – jug, a po jedu pravcem SZ – JI (Namur – Bastogne) i SI – JZ (Liège – Hirson). U ostalim višim i pošumljenim predjelima manji je broj cesta. Na jugu Ardena je plovni Ardenski kanal (Canal des Ardennes), dug 100 km, koji spaja Meusu i Aisneu od Doncheryja do Asfelda.
Povijest[uredi]
Sklop reljefa i pošumljenosti omogućavali su napadaču prikrivenost i povoljno djelovanje kroz Ardene. U Prvom svjetskom ratu, njemačke su snage (3., 4. i 5. armija) brzo su prešle Ardene i rijeku. Meusu, okrenule se prema JZ i ušle u Francusku. Posle rata Belgija je utvrdila svoj pojas Ardena, sve do Neuse i s Albertovim kanalom, podigla je cijelovit utvrđeni pojas na istočnoj i SI granici.
U Drugom svjetskom ratu, tijekom svibnja 1940., Nijemci su glavninom snaga iznenadno preko Luksemburga prošli kroz Ardenr za tri dana (od 10. – 12. svibnja) sa 7 oklopnih i 3 motorizirane divizije izbili na srednji tok Meuse, od Dinanta do Sedana. Od 16. prosinca 1944. do 31. siječnja 1945. na području Ardena je bilo težište Njemačke operacije na Zapadnom bojištu.
Literatura[uredi]
- ”Ardeni”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 202.