More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
m file->datoteka |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
|jačina3= | |jačina3= | ||
|posljedice1= {{ZD|U|UK}} 262 ubijena<br>550 ranjeno <ref>[[#Levenberg|Levenberg 1993.]], str. 74-76</ref><br>[[Datoteka:Star of David.svg|22px]] 300 - 415 ubijeno, 4 [[Smrtna kazna|pogubljeno]] <ref>[[#Morris|Morris 1999.]], str. 159-160</ref><ref name="library"/> | |posljedice1= {{ZD|U|UK}} 262 ubijena<br>550 ranjeno <ref>[[#Levenberg|Levenberg 1993.]], str. 74-76</ref><br>[[Datoteka:Star of David.svg|22px]] 300 - 415 ubijeno, 4 [[Smrtna kazna|pogubljeno]] <ref>[[#Morris|Morris 1999.]], str. 159-160</ref><ref name="library"/> | ||
|posljedice2=[[Datoteka:Flag of Hejaz 1917.svg|22px]] 5.000 ubijeno<br>15.000 ranjeno<br>108 pogubljeno<br>12.622 uhapšeno<br>5 prognano <ref name="library">{{ | |posljedice2=[[Datoteka:Flag of Hejaz 1917.svg|22px]] 5.000 ubijeno<br>15.000 ranjeno<br>108 pogubljeno<br>12.622 uhapšeno<br>5 prognano <ref name="library">{{Citiranje weba| url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/riots36.html| publisher=Jewish Virtual Library| title=''The 1936 Riots''| accessdate=7. studeni 2012}}</ref> | ||
|posljedice3= | |posljedice3= | ||
|bilješke= | |bilješke= | ||
}} | }} | ||
'''Arapska pobuna u Palestini''' izbila je u travnju 1936. kada se šest najznačajnijih arapskih vođa ujedinilo u prosvjedu protiv masovnog doseljavanja [[Židovi|Židova]] na to područje. Vrhovni zapovjednik arapskih snaga bio je muftija [[Mohammed Amin al-Husseini]], poznat po svojem [[antisemitizam|antisemitizmu]]. 1930-ih, migracije Židova u [[Palestina|Palestinu]], tada pod britanskim mandatom, dosegnule su velike razmjere, 1935. doselilo ih se 61.000 pa su 1936. činili skoro trećinu populacije tog teritorija.<ref>{{ | '''Arapska pobuna u Palestini''' izbila je u travnju 1936. kada se šest najznačajnijih arapskih vođa ujedinilo u prosvjedu protiv masovnog doseljavanja [[Židovi|Židova]] na to područje. Vrhovni zapovjednik arapskih snaga bio je muftija [[Mohammed Amin al-Husseini]], poznat po svojem [[antisemitizam|antisemitizmu]]. 1930-ih, migracije Židova u [[Palestina|Palestinu]], tada pod britanskim mandatom, dosegnule su velike razmjere, 1935. doselilo ih se 61.000 pa su 1936. činili skoro trećinu populacije tog teritorija.<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.aljazeera.com/archive/2003/12/2008410112850675832.html| publisher=aljazeera.com| author=Al Jazeera| title=''The history of Palestinian revolts''| date=3. prosinca 2003| accessdate=7. studeni 2012}}</ref> Od 1929. do 1939., oko 250.000 Židova je emigriralo u Palestinu.<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2008/02/2008525185027407159.html| publisher=aljazeera.com|author=Al Jazeera| title=''Timeline: Palestine since 1915''| date=23. veljace 2008| accessdate=7. studeni 2012}}</ref> Pobuna je počela pozivom na opći štrajk arapskih radnika, neplaćanje poreza i bojkot židovske robe, a glavni zahtjevi bili su prestanak židovske "kolonizacije", kraj prodaje zemljišta Židovima te poziv na arapsku vladu. Nemiri su ubrzo prerasli u nasilne okršaje i napade na Židove i Britance. U rujnu 1937. izbila je nova, još nasilnija faza pobune nakon što je povjerenstvo Peel preporučilo podjelu Palestine.<ref name="library"/> | ||
[[Balfourova dekleracija 1917.]] obećala je Židovima državu na području Palestine, međutim, britanska vlada sve je manje podupirala židovske ciljeve kako je postajalo očito izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jer se nije htjela zamjeriti [[Arapi]]ma koji su ležali na velikim zalihama nafte u Iraku i Arabiji.<ref name="library"/> Britanska vojska stoga je požurila u razbijanju pobune, upotrebom oštrih kazni kao što je deportacija voditelja arapske pobune,<ref name="library"/> prijetnjom prijekog suda<ref>[[#Norris|Norris 2008.]], str. 25, 45</ref> i kombinacijom diplomatskih napora sa vladarima Iraka, Arabije, Jordana i Jemena. Ipak, kako bi ublažili svoju strogost, Britanci su objavili tzv. ''Bijeli papir'' o budućnosti Palestine: ponudili su Arapima pet godina kontrolirane židovske migracije a zatim nastavak doseljvanja uz arapsku konzultaciju i dozvolu, ali je arapska skupština to odbila.<ref>{{ | [[Balfourova dekleracija 1917.]] obećala je Židovima državu na području Palestine, međutim, britanska vlada sve je manje podupirala židovske ciljeve kako je postajalo očito izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jer se nije htjela zamjeriti [[Arapi]]ma koji su ležali na velikim zalihama nafte u Iraku i Arabiji.<ref name="library"/> Britanska vojska stoga je požurila u razbijanju pobune, upotrebom oštrih kazni kao što je deportacija voditelja arapske pobune,<ref name="library"/> prijetnjom prijekog suda<ref>[[#Norris|Norris 2008.]], str. 25, 45</ref> i kombinacijom diplomatskih napora sa vladarima Iraka, Arabije, Jordana i Jemena. Ipak, kako bi ublažili svoju strogost, Britanci su objavili tzv. ''Bijeli papir'' o budućnosti Palestine: ponudili su Arapima pet godina kontrolirane židovske migracije a zatim nastavak doseljvanja uz arapsku konzultaciju i dozvolu, ali je arapska skupština to odbila.<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.bbc.co.uk/learningzone/clips/origins-of-the-arab-israel-two-state-solution/10206.html| publisher=bbc.co.uk|author=BBC| title=''Origins od the Arab Israel two state solution''| accessdate=7. studeni 2012}}</ref> | ||
Pobuna je zaustavljena, ali je osam godina kasnije prerasla u otvoreni [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-židovski rat]] uspostavom hebrejske države [[Izrael]]a na polovici Palestine. U pobuni je poginulo 415 Židova, dok je na arapskoj strani zabilježeno oko 5.000 mrtvih, 15.000 ranjenih te 5.600 uhićenih.<ref name="library"/> | Pobuna je zaustavljena, ali je osam godina kasnije prerasla u otvoreni [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-židovski rat]] uspostavom hebrejske države [[Izrael]]a na polovici Palestine. U pobuni je poginulo 415 Židova, dok je na arapskoj strani zabilježeno oko 5.000 mrtvih, 15.000 ranjenih te 5.600 uhićenih.<ref name="library"/> | ||
<gallery> | <gallery> | ||
Datoteka:Jews evacuate the Old City, 1936.jpg|<center>Evakuacija Židova iz [[Stari grad Jeruzalem|starog grada u Jeruzalemu]] nakon izbijanja pobune | |||
Datoteka:Havlagah bus during 1936-1939 Arab revolt-British Mandate of Palestine.jpg|<center>Autobus sa blindiranim prozorima za zaštitu Židova od Arapa | |||
Datoteka:PikiWiki Israel 14648 Settlements in Israel.jpg|<center>Napad na židovski kamion | |||
Datoteka:Train hostages.jpg|<center>Britanski vojnici prevoze arapske taoce | |||
Datoteka:Latrun-Police-Building.jpg|<center>Toranj koji je služio za promatranje tijekom pobune | |||
</gallery> | </gallery> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 17:47
Arapska pobuna u Palestini izbila je u travnju 1936. kada se šest najznačajnijih arapskih vođa ujedinilo u prosvjedu protiv masovnog doseljavanja Židova na to područje. Vrhovni zapovjednik arapskih snaga bio je muftija Mohammed Amin al-Husseini, poznat po svojem antisemitizmu. 1930-ih, migracije Židova u Palestinu, tada pod britanskim mandatom, dosegnule su velike razmjere, 1935. doselilo ih se 61.000 pa su 1936. činili skoro trećinu populacije tog teritorija.[4] Od 1929. do 1939., oko 250.000 Židova je emigriralo u Palestinu.[5] Pobuna je počela pozivom na opći štrajk arapskih radnika, neplaćanje poreza i bojkot židovske robe, a glavni zahtjevi bili su prestanak židovske "kolonizacije", kraj prodaje zemljišta Židovima te poziv na arapsku vladu. Nemiri su ubrzo prerasli u nasilne okršaje i napade na Židove i Britance. U rujnu 1937. izbila je nova, još nasilnija faza pobune nakon što je povjerenstvo Peel preporučilo podjelu Palestine.[3]
Balfourova dekleracija 1917. obećala je Židovima državu na području Palestine, međutim, britanska vlada sve je manje podupirala židovske ciljeve kako je postajalo očito izbijanje Drugog svjetskog rata jer se nije htjela zamjeriti Arapima koji su ležali na velikim zalihama nafte u Iraku i Arabiji.[3] Britanska vojska stoga je požurila u razbijanju pobune, upotrebom oštrih kazni kao što je deportacija voditelja arapske pobune,[3] prijetnjom prijekog suda[6] i kombinacijom diplomatskih napora sa vladarima Iraka, Arabije, Jordana i Jemena. Ipak, kako bi ublažili svoju strogost, Britanci su objavili tzv. Bijeli papir o budućnosti Palestine: ponudili su Arapima pet godina kontrolirane židovske migracije a zatim nastavak doseljvanja uz arapsku konzultaciju i dozvolu, ali je arapska skupština to odbila.[7]
Pobuna je zaustavljena, ali je osam godina kasnije prerasla u otvoreni Arapsko-židovski rat uspostavom hebrejske države Izraela na polovici Palestine. U pobuni je poginulo 415 Židova, dok je na arapskoj strani zabilježeno oko 5.000 mrtvih, 15.000 ranjenih te 5.600 uhićenih.[3]
-
Evakuacija Židova iz starog grada u Jeruzalemu nakon izbijanja pobune -
Autobus sa blindiranim prozorima za zaštitu Židova od Arapa -
Napad na židovski kamion -
Britanski vojnici prevoze arapske taoce -
Toranj koji je služio za promatranje tijekom pobune
Izvori
- ↑ Levenberg 1993., str. 74-76
- ↑ Morris 1999., str. 159-160
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 "The 1936 Riots". Jewish Virtual Library. http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/riots36.html Pristupljeno 7. studeni 2012
- ↑ Al Jazeera (3. prosinca 2003). "The history of Palestinian revolts". aljazeera.com. http://www.aljazeera.com/archive/2003/12/2008410112850675832.html Pristupljeno 7. studeni 2012
- ↑ Al Jazeera (23. veljace 2008). "Timeline: Palestine since 1915". aljazeera.com. http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2008/02/2008525185027407159.html Pristupljeno 7. studeni 2012
- ↑ Norris 2008., str. 25, 45
- ↑ BBC. "Origins od the Arab Israel two state solution". bbc.co.uk. http://www.bbc.co.uk/learningzone/clips/origins-of-the-arab-israel-two-state-solution/10206.html Pristupljeno 7. studeni 2012
Literatura
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Vanjske poveznice
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1936–1939 Arab revolt in Palestine |
- Pobuna Arapa 1936. (palestinski pogled)
- Pobuna Arapa 1936. (izraelski pogled)
| |||||