Razlika između inačica stranice »Plazma kugla«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)) |
m (file->datoteka) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Plazma kugla'''-->[[Image:Plasma-lamp 2.jpg|thumb|200px|right|Plazma kugla]] | <!--'''Plazma kugla'''-->[[Image:Plasma-lamp 2.jpg|thumb|200px|right|Plazma kugla]] | ||
'''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{ | '''Plazma kugla''' je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je [[Nikola Tesla]], nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".<ref name=pbs>{{Citiranje weba |url=http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html |title=Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency |first=Nikola |last=Tesla |year=1892 |accessdate=Jul. 26, 2010 }}</ref> | ||
==Opis== | ==Opis== | ||
Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{ | Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično [[helij]] ili [[neon]], a ponekad [[ksenon]] ili [[kripton]]), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),<ref name=powerlabs>{{Citiranje weba |url=http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: |title=PowerLabs Plasma Globes Page |first=Sam |last=Barros |year=2002 |accessdate=Nov. 16, 2009 |section=Principle of operation}}</ref> kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije [[električno polje|električnog polja]], ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra. | ||
Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke. | Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava [[elektromagnetsko polje]], koju stvara električna struja koja teče kroz [[plazma|plazmu]] (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u [[električni kondenzator|električnom kondenzatoru]], koji se stvara između ioniziranog plina i ruke. | ||
==Moguće opasnosti== | ==Moguće opasnosti== | ||
[[ | [[Datoteka:Energy Arc (central electrode of a Plasma Lamp).jpg|right|thumb|Centralna elektroda plazma kugle]] | ||
Treba biti pažljiv kada stavljamo elektronske uređaje u blizinu plazma kugle, jer visoki napon može stvoriti [[električni naboj]] na uređaju, pa čak i na plastično kučiste. Radio frekventno polje može ometati rad pokretne ploče (engl. touchpad) na [[prijenosno računalo|prijenosnom računalu]], digitalni audio uređaj, [[mobilni telefon]] i slično. Iako su osrednje plazma kugle uzemljene, one mogu stvoriti male iskre, jer bilo koji vodljivi objekt djeluje kao ploča kondenzatora.<ref name=powerlabs/> S vanjske strane stakla može se stvoriti [[ozon]], nakon par minuta stalnog rada, a znamo da je on štetan za ljude. | Treba biti pažljiv kada stavljamo elektronske uređaje u blizinu plazma kugle, jer visoki napon može stvoriti [[električni naboj]] na uređaju, pa čak i na plastično kučiste. Radio frekventno polje može ometati rad pokretne ploče (engl. touchpad) na [[prijenosno računalo|prijenosnom računalu]], digitalni audio uređaj, [[mobilni telefon]] i slično. Iako su osrednje plazma kugle uzemljene, one mogu stvoriti male iskre, jer bilo koji vodljivi objekt djeluje kao ploča kondenzatora.<ref name=powerlabs/> S vanjske strane stakla može se stvoriti [[ozon]], nakon par minuta stalnog rada, a znamo da je on štetan za ljude. | ||
Trenutačna izmjena od 17:00, 1. svibnja 2022.
Plazma kugla je neobična svjetiljka koja je bila vrlo popularna 1980-tih. Otkrio ju je Nikola Tesla, nakon svojih pokusa s visokofrekventnim strujama u vakuumskoj staklenoj cijevi, dok je istraživao svojstva visokog napona. Nazvao ju je "tinjalica s inertnim plinom".[1]
Opis
Plazma kugla je obično staklena kugla, iako ima raznih oblika, napunjena mješavinom plinova (obično helij ili neon, a ponekad ksenon ili kripton), pod malim tlakom (ispod 0,01 bar),[2] kroz koju prolazi visokofrekventna izmjenična struja od oko 35 kHz i 2 do 5 kV, stvorena s visokonaponskim transformatorom. Puno manja kugla iznutra služi kao elektroda. Niti plazme se šire od unutrašnje elektrode do vanjskog stakla. Zrake u početku slijede linije električnog polja, ali se kasnije mijenjaju zbog miješanja plina unutra.
Ukoliko stavimo ruku u blizini stakla, mijenjamo visokofrekventno polje, uzrokujući da jedna zraka seli s unutrašnje kuglice do točke dodira na staklu. Električna struja se stvara unutar svakog vodljivog objekta blizu kugle, jer staklo ne spriječava elektromagnetsko polje, koju stvara električna struja koja teče kroz plazmu (iako staklo kao izolator zaustavlja električnu struju). Staklo djeluje kao izolator u električnom kondenzatoru, koji se stvara između ioniziranog plina i ruke.
Moguće opasnosti
.jpg)
Treba biti pažljiv kada stavljamo elektronske uređaje u blizinu plazma kugle, jer visoki napon može stvoriti električni naboj na uređaju, pa čak i na plastično kučiste. Radio frekventno polje može ometati rad pokretne ploče (engl. touchpad) na prijenosnom računalu, digitalni audio uređaj, mobilni telefon i slično. Iako su osrednje plazma kugle uzemljene, one mogu stvoriti male iskre, jer bilo koji vodljivi objekt djeluje kao ploča kondenzatora.[2] S vanjske strane stakla može se stvoriti ozon, nakon par minuta stalnog rada, a znamo da je on štetan za ljude.
Povijesne činjenice
Nikola Tesla je opisao plazma kuglu u svom patentu U.S. Patent 0,514,170 (“Tinjajuće električno svjetlo”). Tesla je napajao plazma kuglu s visokofrekventnim strujama sa Teslinog transformatora i time stvorio sjajne zrake. [2] Danas široko rasprostranjenu modernu inačicu Teslina osnovnog modela, dizajnirao je Bill Parker 1970-ih.
Primjena
Plazma kugla se uglavnog koristi kao novitetna igračka zbog svojih neobičnih svjetlosnih efekata i koristeći trik da se oni mijenjaju dodirom ruke. Ne koristi se kao rasvjeta. Ipak, u zadnje se vrijeme u prodaji može naći plazma kugla sa spojem istim kao i u normalne električne žarulje. [3][4]
Izvori
- ↑ Tesla, Nikola (1892). "Experiments with Alternate Currents of High Potential and High Frequency". http://www.pbs.org/tesla/res/res_art05.html Pristupljeno 26. srpnja 2010.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Barros, Sam (2002). "PowerLabs Plasma Globes Page". http://www.powerlabs.org/plasmaglobes.htm#%C2%A0PRINCIPLE%20OF%20OPERATION: Pristupljeno 16. studenoga 2009.
- ↑ Plasma Ball Night Light Makes Us Nostalgic For Bed Wetting, gizmodo.com, 2007-11-27
- ↑ Plasma Night Light, 4physics.com, 2010-02-17