Butrint: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{UNESCO-svjetska baština | |||
|ime mjesta = Butrint | |ime mjesta = Butrint | ||
|slika = Butrint, Albania.jpg | |slika = Butrint, Albania.jpg | ||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small> | }}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small> | ||
}} | }} | ||
'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{ | '''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/570 |title=Butrint |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke. | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 11:18
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine[1]. Nalazi se blizu grada Saranda, na manje od 10 kilometara od otoka Krfa i povezan je sa Sredozemnim morem kanalom Vivari koji vodi od jezera Butrinti do Jonskog mora. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na UNESCOvoj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.
Povijest[uredi]
Butrint je naseljen još u prapovijesti, a bio je i grčka kolonija, rimski grad i sjedište biskupije. Vrhunac je doživio u 4. st. pr. Kr. kada je imao oko 10.000 stanovnika. Iz tog vremena očuvane su kiklopske zidine (6 m), akropola, Asklepijevo kazalište i hram, te oko stotinu natpisa na starogrčkom.
Nakon što je proživio godine prosperiteta u Bizantskom carstvu, kratko vrijeme su ga okupirali Mlečani (1386.). Napušten je u kasnom srednjem vijeku kada se u njemu stvorila močvara koja je polako okupirala grad i prijetila bolestima.
Ponovno su ga otkrili talijanski arheolozi I. Ugolini, P. Marconi i D. Mustili, koji su pokrenuli sustavna iskapanja od 1928. do 1941. godine koja su dovršili albanski arheolozi nakon Drugog svjetskog rata. Pokazalo se da su mulj i močvarna vegetacija zaštitile brojne vrijedne spomenike. Današnja arheološka lokacija je prepuna ostataka koji predstavljaju svaki od razdoblja u kojima se grad razvijao.
-
Bazilka u Butrintu -
Ostaci krstionice iz 6. stoljeća -
Bazilika u Butrintu -
Prilaz Butrintu -
Srednjovjekovne zidine
Izvori[uredi]
- ↑ "Butrint". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/news/570 Pristupljeno 23. veljače 2012
- N. Ceka, Butrint: A guide to the city and its monuments, Migjeni Books, Tirana, 2005.
