Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palača Banke Italije u Puli: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
{{coor title dms|44|52|12.7|N|13|50|54.2|E|name=Palača Banke Italije u Puli|display=title,inline|scale:1000}}
{{coor title dms|44|52|12.7|N|13|50|54.2|E|name=Palača Banke Italije u Puli|display=title,inline|scale:1000}}
[[File:Italian architecture Pula (06).JPG|thumb|300px|right|Zgrada [[Banka Italije|Banke Italije]] u [[Pula|Puli]]. Nekoć [[Zavod za platni promet|ZAP]], danas [[Financijska agencija|FINA]].]]
[[Datoteka:Italian architecture Pula (06).JPG|thumb|300px|right|Zgrada [[Banka Italije|Banke Italije]] u [[Pula|Puli]]. Nekoć [[Zavod za platni promet|ZAP]], danas [[Financijska agencija|FINA]].]]
'''Palača Banke Italije u Puli''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Palazzo della Banca d'Italia a Pola'') počela se graditi u [[Pula|Puli]] na samom kraju [[1937.]] godine prema projektu talijanskog arhitekta [[Vincenzo Munari|Vincenza Munarija]]. Zgrada je primjer [[talijanski racionalizam|talijanskog racionalizma]], [[arhitektonski stil|arhitektonskoga stila]] koji se razvijao tijekom [[fašistička Italija|fašističkoga režima u Italiji]] zbog čega se kao sinonim često koristi pojam [[fašistička arhitektura|fašističke arhitekture]]. Po vanjskim elementima vrlo sliči [[Palača pošte i telegrafa u Grosettu|Palači pošte i telegrafa]] u [[Grosseto|Grossetu]] arhitekta [[Angiolo Mazzoni|Angiola Mazzonija]] koju je dekorirao arhitektonskim skulpturama [[Napoleone Martinuzzi]]. Od svojega nastanka zgrada je imala [[financije|financijsku]] funkciju, pa se prema institucijama koje je udomljavala kolokvijalno nazivala i zgradom ZAP-a ili danas zgradom FINA-e.<ref> [http://www.istrapedia.hr/hrv/2248/palaca-banke-italije-u-puli-fina/istra-a-z/ Istrapedia], pristupljeno 18. studenog 2015. </ref>
'''Palača Banke Italije u Puli''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Palazzo della Banca d'Italia a Pola'') počela se graditi u [[Pula|Puli]] na samom kraju [[1937.]] godine prema projektu talijanskog arhitekta [[Vincenzo Munari|Vincenza Munarija]]. Zgrada je primjer [[talijanski racionalizam|talijanskog racionalizma]], [[arhitektonski stil|arhitektonskoga stila]] koji se razvijao tijekom [[fašistička Italija|fašističkoga režima u Italiji]] zbog čega se kao sinonim često koristi pojam [[fašistička arhitektura|fašističke arhitekture]]. Po vanjskim elementima vrlo sliči [[Palača pošte i telegrafa u Grosettu|Palači pošte i telegrafa]] u [[Grosseto|Grossetu]] arhitekta [[Angiolo Mazzoni|Angiola Mazzonija]] koju je dekorirao arhitektonskim skulpturama [[Napoleone Martinuzzi]]. Od svojega nastanka zgrada je imala [[financije|financijsku]] funkciju, pa se prema institucijama koje je udomljavala kolokvijalno nazivala i zgradom ZAP-a ili danas zgradom FINA-e.<ref> [http://www.istrapedia.hr/hrv/2248/palaca-banke-italije-u-puli-fina/istra-a-z/ Istrapedia], pristupljeno 18. studenog 2015. </ref>



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 05:58

Koordinate: 44°52′12.7″ N 13°50′54.2″ E

Zgrada Banke Italije u Puli. Nekoć ZAP, danas FINA.

Palača Banke Italije u Puli (tal. Palazzo della Banca d'Italia a Pola) počela se graditi u Puli na samom kraju 1937. godine prema projektu talijanskog arhitekta Vincenza Munarija. Zgrada je primjer talijanskog racionalizma, arhitektonskoga stila koji se razvijao tijekom fašističkoga režima u Italiji zbog čega se kao sinonim često koristi pojam fašističke arhitekture. Po vanjskim elementima vrlo sliči Palači pošte i telegrafa u Grossetu arhitekta Angiola Mazzonija koju je dekorirao arhitektonskim skulpturama Napoleone Martinuzzi. Od svojega nastanka zgrada je imala financijsku funkciju, pa se prema institucijama koje je udomljavala kolokvijalno nazivala i zgradom ZAP-a ili danas zgradom FINA-e.[1]

Izvori

  1. Istrapedia, pristupljeno 18. studenog 2015.

Unutarnje poveznice