Razlika između inačica stranice »Ante Maletić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ante Maletić'''-->'''Ante Maletić''' ([[12. srpnja]] [[1933.]] — studenoga [[2011.]]), hrvatski znanstvenik, sveučilišni profesor i športski dužnosnik<ref name=Brešan>Igor Brešan: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/posljednji-pozdrav-prof-dr-anti-maleticu-odlazi-covjek-koji-je-znanost-zivio-humano-148799 ''Posljednji pozdrav prof. dr. Anti Maletiću: odlazi čovjek koji je znanost živio humano ''] Slobodna Dalmacija. 15. studenoga 2011. Pristupljeno 17. lipnja 2020.</ref>
'''Ante Maletić''' ([[12. srpnja]] [[1933.]] — studenoga [[2011.]]), hrvatski znanstvenik, sveučilišni profesor i športski dužnosnik<ref name=Brešan>Igor Brešan: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/posljednji-pozdrav-prof-dr-anti-maleticu-odlazi-covjek-koji-je-znanost-zivio-humano-148799 ''Posljednji pozdrav prof. dr. Anti Maletiću: odlazi čovjek koji je znanost živio humano ''] Slobodna Dalmacija. 15. studenoga 2011. Pristupljeno 17. lipnja 2020.</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==

Trenutačna izmjena od 05:48, 1. svibnja 2022.

Ante Maletić (12. srpnja 1933. — studenoga 2011.), hrvatski znanstvenik, sveučilišni profesor i športski dužnosnik[1]

Životopis

Rodio se je u Splitu. 1950. završio je Industrijsku školu − elektrosmjer. Zaposlio se je u splitskom Brodogradilištu gdje je radio kao KV električar. Privatno je polagao ispite i uz rad maturirao u Realnoj gimnaziji u Splitu. Elektrotehnički fakultet upisao je u Beogradu i diplomirao 1962. godine. Diplomiravši, u BIS-u je bio tehnički voditelj u pogonu, a potom projektant u Projektnom uredu − elektroodjel. Od 1963. godine do 1965. godine je honorarni asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Splitu, a 1965. prešao je u stalni radni odnos na Elektrotehnički fakultet u Splitu, Katedra za električne strojeve.[2] Na FESB-u je nastavno i znanstveno djelovao u sklopu Zavoda za elektroenergetiku i Katedre za električne strojeve.[3]

1960-ih godina je, odmah nakon osnivanja fakulteta u staroj zgradi Biskupove palače, kao mladi asistent, utemeljio laboratorij električnih strojeva, jedan od prvih laboratorija na fakultetu. Gotovi svi strojevi i ostala oprema nabavljeni su donacijama, zahvaljujući njegovoj suradnji s gospodarstvom i jakoj želji za izgradnjom laboratorija. I poslije je s posebnim žarom sudjelovao je u projektiranju, izgradnji i opremanju vlastitih laboratorija električnih strojeva i pogona, i planove je unatoč fakultetu uvijek nedostatnih financijskih sredstava, sprovodio do kraja.[3] Magistrirao je radom Proračun i mjerenje induktiviteta istosmjernih strojeva. Doktorirao je temom Doprinos analizi struje kratkog spoja kaveznog asinkronog stroja na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1984. godine.[1] Magistrirao je 1973. i doktorirao 1984. kod voditelja Radenka Wolfa.[4] Godine 1987. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta.[2]

Dugogodišnji je dopredsjednik Hajduka. Zahvaljujući njegovu angažmanu na uređenju rasvjete u Splitu, Hajduk je odigrao svoju prvu noćnu utakmicu, još na Starom placu. Jedina je osoba u povijesti bilih koji je odbio prestižni naslov predsjednika Hajduka.[1] Uz Maletića je vezana anegdota. Na Starom placu protiv OFK Beograda kamenom je pogodilo u glavu suca Pavla Ristića iz Niša. Dragan Holcer je sklonio kamen u stranu. Maletić, tada član Hajdukove uprave, u polemikama poslije utakmice rekao je šaljivu dosjetku da je možda to bio šišmiš, da je proletio i pogodio sudca. Po toj izjavi cijeli taj slučaj nazvan je po šišmišu, "slušaj Šišmiš".[5]

Bio je jednim od značajnih operativaca u organizaciji 8. mediteranskih igara u Splitu.[1] Skupština Općine Šibenik 1979. godine dodijelila mu je zahvalnicu za doprinos realizaciji 8. mediteranskih igara.[2] Najzaslužniji je za izgradnju zgrade splitskog FESB-a, što je snažno potaknulo razvitak fakulteta.[1] Uz redovit rad na Fakultetu, izradio je cjelokupni program za projektiranje i vodio cjelokupnu organizaciju preko 10 godina duge izgradnje nove zgrade Fakulteta. Dodijeljena mu je Nagrada Grada Splita za 1988. godinu za doprinos u visokoškolskoj djelatnosti.[2]

Zadnjih desetak godina života posvetio se je istraživanju života i djela biskupa i fizičara Markantuna de Dominisa te njegovoj znanstvenoj rehabilitaciji i promociji. U nizu knjiga vlastite nakladničke kuće objavio je djela o de Dominisu. Glavni je inicijator i suorganizator najvećega znanstveno-stručnoga skupa u povijesti o de Dominisu. Dobio je godišnju nagradu Slobodne Dalmacije za znanost 2009. godine, ponajviše za pregnuća u rehabilitaciji De Dominisa. Jedan od najzaslužnijih za to što je 2010. godina proglašena za De Dominisovu godinu.[1]

Djela

Izabrana djela:[4]

  • Ispitivanje električnih strojeva : laboratorijske vježbe, 1980.
  • Osnove elektrotehnike:za studente strojarstva, 1987.
  • Asinkroni strojevi : skripta za studente VI stupnja elektrotehnike , 1992,
  • Osnove elektrotehnike , 1993.
  • Marko Antun de Dominis: zaboravljeni genij, 2004. (prireditelj)[6]
  • Skica za portret Marka Antuna de Dominisa , 2008.[7]
  • Retractationim M. Antonii de Dominis archiepiscopi Spalatensis libri X in totidem ipsus De republica ecclesiastica libros / Marcus Antonius de Dominis (ur. Darko Novaković, Ante Maletić)[8]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Igor Brešan: Posljednji pozdrav prof. dr. Anti Maletiću: odlazi čovjek koji je znanost živio humano Slobodna Dalmacija. 15. studenoga 2011. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 (): Doc. dr. sc. Ante Maletić (1933. − 2011.) Universitas, list Sveučilišta u Splitu, god III. broj 24.30. studenoga 2011., str. 3. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  3. 3,0 3,1 Božo Terzić: Duboko poštovanje i zahvalnost našem dragom profesoru Universitas, list Sveučilišta u Splitu, god III. broj 24.30. studenoga 2011., str. 3. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  4. 4,0 4,1 Pretraga Maletić, Ante Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  5. Fragmenti uspomena iz zadnjeg intervjua Dragana Holcera: nezaboravna ‘71. i istina o ‘šišmišu’ Slobodna Dalmacija (iz razgovora za mjesečnik Naprid Bili, svibanj 2013.). 25. rujna 2015. Pristupljeno 18. lipnja 2020.
  6. Prikaz zapisa kataloga (NSK): Marko Antun de Dominis : zaboravljeni genij / priredio Ante Maletić.
  7. Prikaz zapisa kataloga (NSK): Skica za portret Marka Antuna de Dominisa / Ante Maletić.
  8. Prikaz zapisa kataloga (NSK): Retractationim M. Antonii de Dominis archiepiscopi Spalatensis libri X in totidem ipsus De republica ecclesiastica libros / Marcus Antonius de Dominis ; [urednici Darko Novaković, Ante Maletić ; prijepis rukopisa Petra Šoštarić, Tomislav Jazvić ; kazalo imena Branko Jozić].

Vanjske poveznice