Neuchâtel (kanton)

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir švicarski kanton

Kanton Neuchâtel ili službeno Republika i Kanton Neuchâtel (francuski: République et Canton de Neuchâtel, njemački: Republik und Kanton Neuenburg, talijanski: Repubblica e Cantone Neuchâtel, retoromanski: Republica e Chantun Neuchâtel) je kanton u zapadnoj Švicarskoj.

Povijest

Ovo je područje bilo naseljeno već od pradavnih vremena. Vrijedno je spomenuti kulturu Cortaillod koja se ovdje javlja između 3800. p. n. e. i 3500. p. n. e. koja je na ovom teritoriju gradila sela, uzgajala žitarice i izrađivala glinene posude. Radovima na vodenim tokovima u Juri (1868.-1878.) u mjestu La Tène otkriveni su tragovi poznate latenske kulture iz željeznog doba.

Postoji vrlo malo podataka o ovoj regiji u prvom tisućljeću, zna se samo da su 998. godine klinijevci osnovali opatiju Bevaix. U tom razdoblju osnovan je i grad Neuchâtel. Godine 1011., ovaj naziv prvi put se spominje u pismu Rudolfa III. Burgundskog svojoj ženi. Teritorij kantona bio je burgundijski vazalni posjed, da bi kasnije postao dio Svetog Rimskog Carstva.

Karta kantona Neuchâtel iz 1735. godine

Od 1531., propovjednik Guillaume Farel širio je u ovim krajevima reformističke ideje. Smrću Marie de Nemours izumire dotadašnja vladajuća dinastija Orléans-Longueville, te Kneževina Neuchâtel ulazi u suzerenski odnos sa kraljem Prusije. Godine 1806., Napoleon na čelo Neuchâtela postavlja maršala Louis-Alexandrea Berthiera. Godine 1814., kneževina dolazi ponovno pod vlast pruskog kralja koji joj odobrava ulazak u Švicarsku konfederaciju. Time Neuchâtel postaje jedina monarhijska članica konfederacije, jer su ostali kantoni imali republikansku vlast.

U tom vremenu gospodarstvo se naglo razvija, a posebno urarstvo i tekstilne manufakture. Bečkim kongresom pruski kralj je priznat kao vladar Neuchâtela, a Neuchâtel je priznat kao švicarski kanton. Tek je revolucijom 1848., Neuchâtel u potpunosti integriran u Švicarsku prekinuvši veze sa pruskim monarhom. Iako je pruski kralj Fridrik Vilim IV. pokušao nekoliko puta provesti kontrarevoluciju u kantonu, na kraju se 1857. odrekao prava na ovaj posjed. Kanton je službeno postao republika 2. ožujka 1848. godine.

Zemljopis

Kanton se nalazi na sjeverozapadu Švicarske, u jurskom planinskom lancu. Administrativno u ovaj kanton spada dio jezera Neuchâtel. Kanton Neuchâtel graniči s Bernskim kantonom na sjeveroistoku, kantonom Vaud na jugozapadu, te Francuskom na sjeverozapadu.

Vinorodno područje nalazi se uz jezero. Najviša točka kantona je na 1.552 m.

Upravna podjela

Kanton je podijeljen na šest distrikta koji tvore četiri regije: Distrikt Neuchâtel i Distrikt Boudry zajedno čine obalnu regiju (Région Le Littoral), Distrikt Val-de-Ruz, kao i Distrikt Val-de-Travers čine svaki posebnu regiju koja nosi ime distrikta. Distrikt La Chaux-de-Fonds i Distrikt Locle zajedno čine planinsku regiju (Région Montagnes Neuchâteloises).

Od 1. siječnja 2009. kanton se sastoji od ukupno 53 općine. Tri grada u ovom kantonu su: La Chaux-de-Fonds sa 37.023 stanovnika (2007.), Neuchâtel, 32 389 stanovnika (2007.) i Le Locle, 14 345 stanovnika (2007.).

Politika

Château de Neuchâtel, sjedište kantonalne vlade

Neuchâtel je bio jedan od prvih kantona u Švicarskoj koji je omogućio pravo glasa i ženama (1959. godine). Također ovo je jedan od prvih kantona koji dao pravo glasa i strancima koji određeno vrijeme žive u kantonu, te jedan od prvih koji je spustio dobnu granicu za glasovanje na 18 godina.

Kantonalni parlament ima 115 zastupničkih mjesta. Svaki distrikt ima određeni broj zastupnika u parlamentu, ovisno o broju stanovnika: Neuchâtel (35 zastupnika), Boudry, (25) Val-de-Travers (8), Val-de-Ruz (10), Le Locle (10), La Chaux-de-Fonds (27). Kantonalna vlada sastoji se od pet ministara. Izbori za kantonalne dužnosnike održavaju se svake četiri godine.

Stanovništvo

La Chaux-de-Fonds, najnapučeniji grad u kantonu

Većina stanovnika ovog kantona govori francuskim jezikom kao materinskim. Stanovništvo ovog područja je tijekom povijesti bilo izrazito protestantsko, ali se u novije vrijeme počelo doseljavati i mnogo katolika. Godine 2000., protestanti su činili 38%, a rimokatolici 31% stanovništva. Većina od oko 170.000 stanovnika, koji žive u malim gradovima i selima, podjednako je raspoređena po kantonu. Negdje oko četvrtine stanovništva kantona Neuchâtel su stranci.

Razvoj stanovništva

	1950.	1960.	1970.	1980.	1990.	1995.	2000.	2002.	2003.	2004.	2005.	2006.
Ukupno	127.856	146.175	168.238	158.720	160.322	166.270	166.476	167.323	167.990	168.391	168.980	169.022
Distrikt Neuchâtel	35.463	42.239	51.511	49.900	49.314	50.561	50.491	50.739	50.799	51.134	51.335	51.502
Distrikt Boudry	17.955	21.803	29.012	30.726	33.814	35.574	36.508	36.753	37.042	37.150	37.529	37.672
Distrikt Val-de-Travers	14.036	14.507	14.213	11.645	11.981	12.408	12.185	12.238	12.227	12.211	12.196	12.141
Distrikt Val-de-Ruz	8.630	9.221	10.567	11.208	12.553	13.722	14.387	14.617	14.858	14.923	15.084	15.230
Distrikt Locle	17.076	18.329	19.052	16.504	15.004	15.241	14.513	14.439	14.536	14.495	14.445	14.262
Distrikt La Chaux-de-Fonds	34.696	40.076	43.883	38.737	37.656	38.764	38.392	38.537	38.528	38.478	38.391	38.215

Razvoj stanovništva kantona od 1950. (izvor: OFS)

Gospodarstvo

Godine 2005., bilo je 83.724 zaposlenih u ovom kantonu. Primarni sektor zapošljavao je 3.269 osobe (3,9%), sekundarni 29.154 (34,8%), a tercijarni 51.301 osobe (61,3%). Sekundarni sektor najviše je vezan za urarstvo. Negdje oko 10% radno aktivnih osoba zaposleno je u toj grani gospodarstva. Oko trećine švicarske proizvodnje satova je iz ovog kantona.

Kanton je poznat po svojim vinima i apsintu. Vinova loza se najvećim dijelom uzgaja uz obalu jezera. U dolinama važno je stočarstvo i mlijekarstvo.

Godine 2005., stopa nezaposlenosti u kantonu bila je 4,3%. U ovaj kanton dolazi raditi veliki broj ljudi iz susjedne Francuske (5.797 radnika 2005. godine).

Vanjske poveznice

• (fr.)Službena stranica kantona Neuchâtel