Razlika između inačica stranice »Andrija Matijaš Pauk«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infokvir vojna osoba | |||
|ime=Andrija Matijaš Pauk | |ime=Andrija Matijaš Pauk | ||
|slika=Andrija matijaš pauk.jpg | |slika=Andrija matijaš pauk.jpg |
Trenutačna izmjena od 20:54, 30. travnja 2022.
Andrija Matijaš Pauk | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 31. srpnja 1947. |
Mjesto rođenja | Marina, Hrvatska |
Datum smrti | 9. listopada 1995. |
Mjesto smrti | Mrkonjić Grad |
Nacionalnost | Hrvat |
Opis vojnoga službovanja | |
Čin | General bojnik (posthumno) |
Ratovi | Domovinski rat |
Važnije bitke | Operacija Maslenica Operacija Skok-1 Operacija Zima '94. Operacija Skok-2 Operacija Ljeto '95. Operacija Oluja Operacija Južni potez |
Vojska | Jugoslavenska narodna armija 25px Hrvatska vojska |
Rod vojske | 25px Hrvatska kopnena vojska |
Jedinice | 4. gardijska brigada "Pauci" |
Odlikovanja | |
Andrija Matijaš Pauk (Pozorac, Marina kod Trogira, 31. srpnja 1947. - Podrašnica kod Mrkonjić Grada, 9. listopada 1995.[1]) hrvatski general bojnik, ratni zapovjednik Domovinskog rata.
Životopis
Andrija Matijaš Pauk rodio se 31. srpnja 1947. u Marini kod Trogira, gdje je pohađao osnovnu školu. Srednju dočasničku "Školu za oklopno-mehanizirane postrojbe Jugoslavenske narodne armije" (JNA) završio je u Banjoj Luci. U JNA je službovao po slovenskim vojarnama.[2] Bio je profesionalni vojnik, stručnjak za tenkove i oklopnu borbu, te izvrstan sportaš u više disciplina.
Na početku Domovinskog rata i stvaranja Hrvatske vojske pridružio se brojnim dragovoljcima u obrani Hrvatske, u čijim je redovima njegovo vojno znanje bilo itekako dobrodošlo. "Vatreno krštenje" doživio je na Banovini, a potom dolazi u 4. gardijsku brigadu, u kojoj je ostao do kraja. Kao zapovjednik jedne od satnija pokazao je iznimno ratničko umijeće i golemu hrabrost, a od prvih zarobljenih tenkova ustrojava oklopnu bojnu i postaje njezinim zapovjednikom.
Nakon uspješnih borbi za Dubrovnik, tijekom kojih je najzapaženiju ulogu odigrao prilikom oslobađanja sela Uskoplje i Golubovog kamena, nastavlja nizati pobjede na šibenskom i zadarskom bojištu, a u operaciji Maslenica biva čak triput ranjen u istom danu, no unatoč tome ne posustaje. Nizale su se akcije i operacije jedna za drugom - Zima '94., Skok-1, Skok-2, Ljeto '95. itd. Kao načelnik stožera uspješno vodi 4. gbr u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima u Knin je ušao kao zamjenik zapovjednika te čuvene brigade HV-a.
Poginuo je 9. listopada 1995. tijekom akcije Južni potez u sukobu sa srpskim snagama u selu Podrašnica na ulazu u Mrkonjić-Grad u BiH.[1] I toga posljednjeg dana rata bio je u prvim redovima predvodeći Četvrtu. Njemu u spomen ta ratna brigada Hrvatske vojske dobila je naziv Pauci, a njihova kninska vojarna također nosi njegovo ime. Jedno vrijeme je i Mrkonjić-Grad nosio ime po njemu, Matijaševo.
Dužnosti
- 1991. - zapovjednik samostalne satnije
- 18. lipnja 1992. - zapovjednik Oklopne satnije 4. gardijske brigade HV-a;
- 10. studenog 1992. - zapovjednik Oklopne bojne 4. gardijske brigade HV-a;
- 1. listopada 1993. - načelnik oklopnih postrojbi 4. gardijske brigade HV-a;
- 1. listopada 1994. - načelnik stožera 4. gardijske brigade HV-a;
- krajem srpanja 1995. - zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade HV-a;
Činovi
- 5. svibnja 1992. - bojnik,[3]
- stožerni brigadir
- general bojnik - čin mu je dodijeljen posmrtno
Odlikovanja
General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk odlikovan je:
- Redom kneza Domagoja,[4]
- Redom bana Jelačića,[5] (posmrtno)
- Redom Nikole Šubića Zrinskog
- Spomenicom domovinskog rata.
Izvori i literatura
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- Janko Bobetko: Sve moje bitke, Zagreb, 1997.
- ↑ 1,0 1,1 domovinskirat.hr pristupljeno 30.6.2009.
- ↑ Andrija Matijaš Pauk, General bojnik, zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade. Večernji list, preuzeto 29. studenoga 2013.
- ↑ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.
- ↑ narodne-novine.nn.hr (Arhivirano 28. listopada 2015.) pristupljeno 30.6.2009.
- ↑ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.