Razlika između inačica stranice »Međunarodna organizacija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Međunarodna organizacija'''-->[[File:Palace of Nations Geneva 20102014 02.jpg|thumb|300 px|Ženeva je sjedište mnogih međunarodnih organizacija.]]
<!--'''Međunarodna organizacija'''-->[[Datoteka:Palace of Nations Geneva 20102014 02.jpg|thumb|300 px|Ženeva je sjedište mnogih međunarodnih organizacija.]]


'''Međunarodna organizacija''' je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti [[pravna sposobost|pravni subjektivitet]], a može joj se priznati i [[subjekti međunarodnog prava|međunarodni pravni subjektivitet]]. Međunarodne organizacije, u pravilu, osnivaju [[država|države]] sklapanjem [[međunarodni ugovor|međunarodnih ugovora]]. Iako su, u pravilu, države članice međunarodnih organizacija,  one nije čisti skup država članica, već su one zasebne institucije koje imaju svoja tijela, službenike, administrativni aparat, a imaju i relativnu samostalnost u odnosu na članice.  
'''Međunarodna organizacija''' je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti [[pravna sposobost|pravni subjektivitet]], a može joj se priznati i [[subjekti međunarodnog prava|međunarodni pravni subjektivitet]]. Međunarodne organizacije, u pravilu, osnivaju [[država|države]] sklapanjem [[međunarodni ugovor|međunarodnih ugovora]]. Iako su, u pravilu, države članice međunarodnih organizacija,  one nije čisti skup država članica, već su one zasebne institucije koje imaju svoja tijela, službenike, administrativni aparat, a imaju i relativnu samostalnost u odnosu na članice.  

Trenutačna izmjena od 11:41, 30. travnja 2022.

Ženeva je sjedište mnogih međunarodnih organizacija.

Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet. Međunarodne organizacije, u pravilu, osnivaju države sklapanjem međunarodnih ugovora. Iako su, u pravilu, države članice međunarodnih organizacija, one nije čisti skup država članica, već su one zasebne institucije koje imaju svoja tijela, službenike, administrativni aparat, a imaju i relativnu samostalnost u odnosu na članice.

Primjećeni primjeri su Ujedinjeni Narodi (UN), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Vijeće Europe (COE), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Međunarodna policijska organizacija (INTERPOL), Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) idr.[1][2]

Međunarodne organizacije osnivaju se s određenom svrhom, koja može biti usmjerena na rješavanje određenih problema i pitanja kroz institucionalnu suradnju.

Povijest

Prva i najstarija međunarodna organizacija - osnovana sporazumom i stvaranjem stalnog tajništva - Međunarodna unija za telekomunikacije (osnovana 1865.). Prva opća međunarodna organizacija - koja se bavila raznim pitanjima - bila je Liga naroda. Ujedinjeni narodi slijedili su ovaj model nakon Drugog svjetskog rata.

Funkcija

Uloga međunarodnih organizacija pomaže u postavljanju međunarodnog plana, posredujući političko pregovaranje, osiguravajući mjesto za političke inicijative i djelujući kao katalizatori za formiranje koalicije. Olakšavaju suradnju i koordinaciju među državama članicama.[3]

Regionalne organizacije

Međunarodne organizacije obično imaju države članice iz cijelog svijeta, međutim u nekim slučajevima organizacije imaju geografska ograničenja, poput Europske unije, Afričke unije i NATO-a. Ujedinjeni narodi također imaju regionalne organizacije, kao što su UNECE i UNECA.

Najstarija regionalna organizacija je Središnja komisija za plovidbu Rajnom, koju je 1815. stvorio Bečki kongres.

Izvori

Vidi još