Razlika između inačica stranice »Božidar Brezinščak Bagola«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Božidar Bagola Brezinščak''' (Vrbišnica, [[Hum na Sutli]], [[9. studenog]] [[1947.]]) je [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[slovenski jezik|slovenski]] [[književnik]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Piše [[poezija|pjesme]], [[roman]]e, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[putopis]]e, [[esej]]e, [[ogled]]e, osvrte i [[radio-drama|radio-drame]].<br> | |||
Profesor je [[teologija|teologije]] i filozofije. Prevodi sa slovenskog i sa njemačkog jezika. | Profesor je [[teologija|teologije]] i filozofije. Prevodi sa slovenskog i sa njemačkog jezika. | ||
Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. | Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. | ||
Trenutačna izmjena od 09:33, 30. travnja 2022.
Božidar Bagola Brezinščak (Vrbišnica, Hum na Sutli, 9. studenog 1947.) je hrvatski i slovenski književnik iz Hrvatske. Piše pjesme, romane, pripovijetke, putopise, eseje, oglede, osvrte i radio-drame.
Profesor je teologije i filozofije. Prevodi sa slovenskog i sa njemačkog jezika.
Član je Društva hrvatskih književnika.
Član je HSS-a od 22. listopada 1998.. Bio je potpredsjednik općine Pregrada, a potom je postao općinski načelnik Huma na Sutli.
Predsjednik je Hrvatskozagorskog književnog društva.
Životopis
Božidar Brezinščak Bagola rodio se 9. studenoga 1947. u Vrbišnici pokraj Huma na Sutli. Po završetku osnovnoškolskog obrazovanja upisuje gimnaziju kod franjevaca konvetualaca u Zagrebu. Studirao je teologiju u Ljubljani, Munchenu, te filozofiju u Ljubljani i Beogradu. Unatoč diplomi iz teologije nije se zaredio nego se zaposlio u tvornici "Straža" u Humu na Sutli kao urednik tvorničkog lista Straža danas da bi kasnije bio i direktor jednog sektora u istoj tvornici. U dva navrata bio je načelnik općine Hum na Sutli te ravnatelj Humskog kulturnog središta. Život uz hrvatsko-slovensku granicu pogodovao je njegovoj bilingvalnosti tako da piše na hrvatskom i slovenskom, a bavi se prevođenjem i sa njemačkog jezika.
Članstvo u udrugama
Društvo hrvatskih književnika, Zagreb; Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, Zagreb; Kajkaviana, Donja Stubica; Europski kulturni centar, Maribor; Hrvatskozagorsko književno društvo, Klanjec
Djela
Djela na hrvatskom
- Zahvala (u "Sto hrvatskih pisaca '92.")
Zbirke pjesama
- Bjegunac svete uspomene, 1971.
- U ime pračovjeka, 1983.
- Sve hladnija svanuća, 1984.
- Staklo u nama, 1990.
- Zapisi jednog bogoslova, 1994.
- Između sumnje i predanja, 2007.
- Moja duša s tobom, 2012.
- Humske popeifke, 2013.
Pripovijetke
- Razdruživanje, 1992.
- Em smo Horvati, 2008.
Putopisi
- Od Taborskog do Olova, 2005.
Romani
- Traganje za samim sobom, 1980.
- S one strane Dunava, 2002.
- Nadgrobna svjetlost, 2006.
Eseji, ogledi, osvrti i dnevnici
- Zavičajna radost življenja, 1997.
- Sutla kao sudbina, 2005.
- Sam svoj dokaz : (dnevnik općinskog načelnika), 2011.
Prijevodi
- Klaus Berger: Poslanice svetog apostola Pavla[1]
Djela na slovenskom
Zbirke pjesama
- Samoobsodba, 1974.
Putopisi, zapisi, pjesme i memoari
- Moje slovenske izskušnje, 2003.
Nagrade i priznanja
- 3. nagrada za esej na 1. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić za esej Sam svoj dokaz[2]
- 1. nagrada za pjesništvo na 2. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić za pjesmu Podmilačje[3]
- 2. nagrada za esej na 3. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić za esej Slažem se i supotpisujem[4]
Izvori
- ↑ Verbum Poslanice svetog apostola Pavla (pristupljeno 28. ožujka 2018.)
- ↑ Udruga dr Stjepan Kranjčić 1. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić
- ↑ Cris, god. XII., br. 1/2010., str. 278 - 279 Tanja Baran: Drugi Susret hrvatskoga duhovnoga književ-noga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«
- ↑ Hrsvijet.net Održani 3.susreti hrvatskog duhovnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić" , 4. prosinca 2011.